img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Arktik: Nova konfrontacija Zapada i Rusije na vidiku

23. decembar 2023, 14:17 J.H.
Foto: Jaana Jolly/Pixabay
Copied

Na ovaj formalno-pravno orgromnoj ničijoj zemlji pretpostavljaju se strateški važna nalazišta sirovina. Tuda prolazi i sve važniji plovni put. Pažnja Zapada sve više se usmerava na krajnji sever planete, gde se Rusija ponaša kao da je sve njeno. Nazire se nova konfrontacija

Razvoj na ukrajinskom ratištu podsetio je administraciju američkog predsednika Džoa Bajdena da je pred početak njegovog predsednikovanja na stolu bila i briga za krajnji sever planete, za područje Arktika. Ta tema je po već ustaljenoj praksi pod pritiskom važnijih svetskih žarišta bila pala u neki treći plan, iako američka savezna država Aljaska geografski ima mogućnosti da kontroliše region sve do severnog pola. Trenutno se, međutim, čini da Vašington u Ukrajini očekuje neku vrstu nedogovorenog primirja, pa pažnju polako usmerava ka severu. Američko ministarstvo odbrane objavilo je „Arktičku doktrinu“ kao kontrateg ruskim strateškim planovima u tom delu sveta u kojima se nazire moguća konfrontacija.

Osam država se oslanja na Arktik – Kanada, Island, Danska, Finska, Norveška, Švedska i, naravno, SAD i Rusija, ali doskora je samo Moskva pokazivala veće interesovanje. Rusi su mnogo investirali u tu oblast, ponašaju se gotovo kao da im pripada cela ta velika teriorija koja formalno-pravno nije ničija.

Rusija koristi 40 teških ledolomaca, SAD jedan jedini i to zastareli. Naručila je nove koji neće stići pre 2026. Odnos snaga donekle poravnavaju 9 kanadskih, 8 finskih i 4 švedska ledolomaca, ali je Amerika navikla da bude predvodnik, a ne da zavisi od svojih manjih saveznika. Bez tog tipa brodova ne može se razmatrati bilo kakva aktivnost u polarnom krugu.

Strateški značaj        

Područje Arktika ima veliki značaj za transport između severa i zapada najkraćim putem – Severo-istočnim pasažom.

Poseduje i velika nalazišta uglja, nikla i drugih retkih metala. Pretpostavlja se da 30 odsto još neotkrivenih rezervi nafte i gasa leže na tom području prekriveno debelim slojevima leda. Nije pravno rešeno pitanje čije su to moćne rezerve.

Ne treba zanemariti ni ribolov, pa čak ni turizam koji se živo razvijao do sukoba u Ukrajini.

Vreme 1084
Foto: Pixabay

Pre svega je, naravno, zbog napete situacije u celom svetu veoma porastao strateški značaj severa zbog mogućnosti da se odatle najbrže i na svaki mogući način – avionima, dronovima, raketama – može stići na gotovo sva ratna stratišta na svetu. Ozbiljne baze na krajnjem severu do sada ima samo Ruska federacija.

Ulaskom Švedske i Finske u NATO Amerika je otvorila mogućnost da u postojećim severnim bazama tih zemalja, koje, doduše, nisu unutar samog polarnog kruga, stacionira svoje vojne potencijale. Čak i Nemačka pokazuje interes da tamo pošalje vojne snage, nemački ministar odbrane Pistorijus je u poseti baltičkim zemljama otvorno govorio o tome. Time se snage NATO-a i sa te strane približuju granici Rusije, što Moskvu svakako iritira.

Plovna staza

Plovidba Crvenim morem, pa kroz Suecki kanal, postala je opasna zbog stalnih napada Hutija iz Jemena. Tek sada SAD, ali i Nemačka, izrađuju planove za slanje svojih ratnih brodova u to područje. Jasno je da su tu umešani i prsti Saudijske Arabije, Irana, ko zna koga sve još, kao i da veza sa sukobom Izraela i Hamas postoji.

Oprezni trgovci svoje brodove sada šalju oko roga Afrika, što značajno usporava i poskupljuje transport. Zbog svega toga ponovo je porastao i značaj takozvanog Severo-zapadnog prolaza, najkraće destinacije između zapada i istoka, koji je pod kontrolom Rusije, njime upravlja institucija pod nazivom Severnij morskij put.

Rusija ima spremne ledolomce da prate trgovačke brodove i tankere, ali otkada su joj uvedene sankcije slabo se koriste. Prošle i u toku ove godine viđeni su brodovi sa Kipra, Bahamskih ostrva, iz Honkonga. Tim pasažom se može tranportovati 80 miliona tona tereta godišnje, nije objavljeno koliko je ove stvarno prošlo tim putem. Da li će ovim putem krenuti veći broj brodova, s obzirom da plovidba oko Afrike premašuje 26.000 kilometara, a severo-zapadni prolaz je dugačak 5600 kilometara? Vojno-strateški interesi su očigledno suprotstavljeni ekonomskim.

Nova situacija na severu zemljine kugle nije izvor neposredne ratne opasnosti, ali je pretnja o kojoj velike sile svakako razmišljaju. Kako se na prilike na krajnjem severu gleda u Pekingu javnosti nije poznato, ali je lako pretpostaviti da se tamošnje rukovodstvo ćutke zadovoljno smeši. SAD osim glavne zone potencijalnog sukoba sa Kinom, angažmana u Ukrajini i na Bliskom istoku mora voje snage da usmeri i prema severu.

J.H./Sputnjik /SWP/Magazin Loyal/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Arktik polarni krug severni plovni put strateški značaj žarište konfrontacija SAD vojne baze Amerika Rusija gas Nafta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Tramp na zlatnom dolaru

SAD

17.jul 2026. I.M.

Tramp dobija zlatni dolar: Prigodni novčić već izazvao podsmehe na mrežama

Američka kovnica počela je izradu zlatnog dolara sa likom Donalda Trampa povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Novčić je odmah izazvao podeljene reakcije – dok ga pristalice predsednika vide kao simbol njegovog uticaja, kritičari se na društvenim mrežama sprdaju na njegov račun

Italijanski policajac posmatra grafit na zidu katedrale u Palermu na kom je prikazan Mateo Mesina Denaro, jedan od organizatora najtežih ubistava sicilijanske mafije.

Italija

16.jul 2026. I.C.

Italija donela zakon kojim deca iz mafijaških porodica dobijaju priliku za drugačiju budućnost

Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Povezane vesti

Klimatske promene

23.jun Z.S.

Arktik se topi: Posledice po svet ozbiljne, upozoravaju naučnici

Naučnici upozoravaju da bi Arktik do oktobra 2050. godine mogao da izgubi svu količinu leda

Rusija i Arktik

23.avgust Boris Varga, dopisnik BBC-ja za Jugoistočnu Evropu

Najhladniji rat

Ruska ekspedicija postavila je zastavu na Severnom polu, isto onako kao što to povremeno čine ekspedicije SAD, Kanade, Danske i Norveške – države između kojih ne postoji nesporna pravna podela Arktika

Arktik

23.oktobar Slobodan Bubnjević

Rat za medveđu zemlju

Nakon kolonijalnih borbi u XIX veku i svetskih ratova u XX, skoro cela planeta je omeđena. To ne važi za Arktik, koji nikome nije bio naročito privlačan sve dok se nije ispostavilo da u svojoj utrobi skriva 90 milijardi barela nafte, pa sada devet zemalja pretenduje na delove večitog leda

Severni put

23.septembar Slobodan Bubnjević

S one strane Sibira

Posle vesti da se zbog globalnog zagrevanja otvorio morski prolaz kroz Arktik, koji skraćuje putovanje do Dalekog istoka za više od 5000 km, nemački pomorci objavljuju pobedu u viševekovnoj bitki sa ledom i uzgred, politički korektno, dodaju da je to sjajno jer štedi gorivo i smanjuje emisije CO2. Koliko dugo će brodovi ploviti severom dok se ne uštedi dovoljno CO2 da se prolaz ponovo zamrzne

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure