Šest izložbi u novosadskom Distriktu, epicentru vizuelne i primenjene umetnosti Srbije
Najveća izložba najpoznatijih velikana srpske vizuelne umetnosti, najveća interaktivna skulptura u Srbiji, prva izložba o jednom industrijskom nasleđu, izložba mladih umetnika, postavka o poslednjoj deceniji 20. veka, izložba o društvenom i ekonomskom uticaju na arhitekturu i to kroz aspekt kuhinja – sve navedeno povezuju aktuelni projekat šesti Kaleidoskop kulture i lokacija Distrikt u Novom Sadu.
Prvi put od kako je nekadašnji prostor industrijskog nasleđa pretvoren u prostor za kulturu i umetnost – Distrikt, u okviru Kaleidoskopa kulture, biće pretvoren u epicentar vizuelne i primenjene umetnosti u Srbiji, gde će posetioci moći da pogledaju čak šest izložbi.
O tome je i multimedijalna izložba i stalna postavka otvorena prošlog vikenda Duh mesta – prvi vek Distrikta. Ona dramatizuje i tematizuje ovaj prostor koji je prešao put od prve planski izgrađene industrijske zone u Novom Sadu, na početku 20. veka, do centra savremenog stvaralaštva, što je Distrikt postao u 21. veku. Turbulentna istorija predstavljena je kroz šest celina i različite umetničke forme, kao i svedočenja i lične arhive Novosađana.
Takođe prošlog vikenda, predstavljena je i najveća interaktivna skulptura u Srbiji i prva toplotna interaktivna skulptura na svetu Srce. Visoka čak pet i široka tri metra, skulptura Srce simulira rad pravog ljudskog organa i jače i brže kuca kada ga dodiruje više ljudi istovremeno simbolizujući zajedništvo i povezanost među ljudima. Biće izložena do 10. oktobra.
U toku je i izložba (postavljena početkom septembra) Šok zadruge Kuća koju smo gradili 90–ih, s namerom da predstavi poslednju deceniju 20. veka, u sklopu multimedijalnog događaja “Neraskivide veze” s otvaranja Kaleidoskopa kulture o političkim i ideološkim promenama koje su obeležile devedesete. Cilj izložbe je da kod posetilaca stvori provokativno iskustvo suočavajući ih sa objektima i audio-video instalacijama koje označavaju kulturne, političke i ideološke promene tog vremena. Izložba će biti otvorena do 8. oktobra.
foto: v. veličković…rad sa izložbe Vladimira Veličkovića
Ove nedelje, koja je inače posvećena vizuelnoj umetnosti na Kaleidoskopu kulture, već je u Distriktu otvorena izložba novosadskog fotografa Vladimira Veličkovića i trajaće do 3. oktobra. Predstavljeno je više od 300 radova koji su retrospektiva najznačajnijih događaja Evropske prestonice kulture u Novom Sadu od priprema do realizacije 2022. godine. Veličković se fotografijom bavi više od 10 godina prateći najznačajnije događaje i projekte i sarađujući sa eminentnim kulturnim ustanovama u Novom Sadu i šire.
U subotu 30. septembra biće otvorena izuzetno važna izložba Od Konjovića do Marine Abramović. Sava Šumanović, Milan Konjović, Zora Petrović, Milena Pavlović Barili, Olja Ivanjicki, Mića Popović, Vladimir Veličković, Marina Abramović, Raša Todosijević – samo su neka od najvećih imena srpske vizuelne umetnosti čija će dela biti predstavljena na ovoj izložbi BelArt galerije. Postavka započinje delima slikara koji su prihvatili kubizam kojim je započeta istorija moderne umetnosti, a završava se delima umetnika koji su, posle 2000. godine, prihvatili postulate ovovremenske tehnološke umetnosti.
I na kraju, izložba Kuhinje [Fragmenti] – crtice iz istorije i popularne kulture, u organizaciji Društva arhitekata Vojvodine, bavi se uticajem ekonomskih i društvenih trendova na kreiranje kuhinja otkrivajući i koliko zapravo arhitektura oslikava vreme i okolnosti jednog društva. Izložba je otvorena do 7. oktobra, pa izvolite u Distrikt!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Da bi ostao na vlasti, Bonaparta III je promenio državno uređenje, uklonio je sve političke neprijatelje, parlament je bio samo fasada režima, poslanike je potkupio velikim platama, skupština se nije pitala ni kod objave rata ili mira, a car je sebe često nazivao vrhovnim komandantom i u miru. Napoleon III bio je srećan, na velikim mitinzima proslavljao je novu pobedu i obnovu velike popularnosti
O novom filmu Kirila Serebrenikova Nestanak Jozefa Mengelea sa njegovim koproducentom Milošem Đukelićem, zahvaljujući kome će Srbija posle 30 godina biti deo Glavnog programa Filmskog festivala u Kanu
Sve ostale stanice na trasi ove pruge – Adaševci, Morović, Višnjićevo i Sremska Rača – zapuštene su, pune smeća, u nekima su ostavljeni delovi nameštaja, mape, signalizacija, a u jednoj čak i ceo (zaključani) sef
Hrvatska menja Zakon o grobljima kojim se traži uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. koji „veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku“. Među Srbima u Hrvatskoj vlada strah da će biti uklonjeni svi grobovi sa ćirilićnim natpisima
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!