img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Moskva: Likvidacija Centra Saharov

19. avgust 2023, 09:07 J.H.
Foto: AP Photo/APTN
Pod policijskim nadzorom: Centar Saharov u Moskvi
Copied

U Rusiji se nastavlja eliminacija medija i organzacija koje nisu na liniji Kremlja. Na red je došao Centar Saharov osnovan 1996. godine

Ruski sud je u petak zatvorio Centar Saharov, poznatu nevladinu organizaciju posvećenu očuvanju zaostavštine fizičara i dobitnika Nobelove nagrade, aktiviste za ljudska prava Andreja Saharova, javlja Dojče vele (DW).

Zatvaranje grupe za ljudska prava smatra se delom kampanje Kremlja da se obračuna sa liberalno orijentisanim organizacijama koje osporavaju zvanične narative Kremlja, uključujući i one o vojnoj kampanji Moskve u Ukrajini.

Moskovski gradski sud je u saopštenju naveo da je odlučio da zatvori Centar Saharov na zahtev Ministarstva pravde zbog „nezakonitog održavanja konferencija i izložbi.“

Od svog osnivanja 1996. godine Centar Saharov je bio domaćin stotinama debata, izložbi i drugih događaja, a 2015. hiljade ljudi okupilo se tamo da oda poslednju poštu opozicionom političaru Borisu Njemcovu koji je ubijen u blizini zidina Kremlja. Vlasti su Centar 2014. proglasile „stranim agentom“ i ove godine naredile iseljenje iz prostorija.

Andrej Saharov, koji je umro 1989. godine, bio je ključna figura u razvoju sovjetskog programa hidrogenske bombe, ali je kasnije postao poznat po aktivizmu u promovisanju ljudskih prava i sloboda. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1975. godine, ali mu nije bilo dozvoljeno da otputuje u Norvešku da bi je primio. Saharov je 1980. godine poslat u interno izgnanstvo koje je trajalo šest godina.

Likvidacija Memorijala

Krajem 2021. godine Vrhovni sud  Rusije bio je usvojio tužbu Generalnog tužilaštva i 28. decembra odlučio da likvidira međunarodnu organizaciju Memorijal zvanično osnovanu 1992. godine u Moskvi, a koja je počela sa radom 1987.  Jedan od organizatora i prvi počasni predsednik Memorijala bio je akademik Аndrej Saharov. Prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin je bio u savetu Memorijala.

Glavni zadatak Međunarodnog istorijskog, obrazovnog, dobrotvornog i humanitarnog društva Memorijal bio je proučavanje političke represije u SSSR. Оd 1989. godine u Rusiji je podignuto preko 1.500 spomenika žrtvama političke represije, od čega 210 u Moskvi.

Pročitajte još Zakon o stranim agentima u Rusiji: Likvidiran Saharovljev Memorijal

U Rusiji se gašenju ove organizacije bilo usprotivilo oko 300 javnih ličnosti, među kojima 62 akademika i dopisnih članova Ruske akademije nauka. Оni su u otvorenom pismu likvidaciju Memorijala opisali kao „pokušaj da se naciji oduzme pamćenje“.

U odbranu Memorijala bio se oglasio se i Jeljcin centar, baš kao i dobitnici Nobelove nagrade za mir Mihail Gorbačov i Dmitrij Muratov koji su pozvali tužilaštvo da slučaj reši vansudski i odustane od tužbe. Ništa nije pomoglo.

Memorijal je sudskom odlukom likvidiran zbog „sistematskog kršenja zakona o stranim agentima“, koji je, kako ruski zvaničnici vole da nagase, donet po ugledu na istoimeni zakon koji je u SAD na snazi od 1930-ih. Po tom zakonu NGO koje se finansiraju iz inostranstva u svakom objavljenom materijalu moraju da navedu da ga je sačinila „organizacija koja je proglašena za stranog agenta“.

J.H./FoNet/DW

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

gušenje kritike Rusija Moskva Cenzura Zakon o stranim agentima centar saharov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure