img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Protesti

“Srbija protiv nasilja” 14. put: Blokada Gazele, da li će govoriti političari

05. avgust 2023, 07:32 B.G.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Copied

Početak je zakazan za 19 sati, nakon čega će se okupljeni priključiti protestu ekoloških organizacija koje su najavile blokadu Gazele od 18 časova

Četrnaesti protest „Srbija protiv nasilja“ u Beogradu održaće se večeras, a početak je zakazan za 19 časova na platou ispred Doma Narodne skupštine.

Nakon okupljanje, krenuće se u protestnu šetnju Ulicom kneza Miloša do mosta Gazela gde će se okupljeni priključiti aktivstima Saveza ekoloških organizacija Srbije koji će most blokirati već u 18 sati. Blokada će trajati do 22 sata.

Najavljujući 14. po redu protest u Beogradu, predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je ključni povod za novi protest usvajanje Zakona o planiranju i izgradnji za koji je ocenio da je „jedna vrsta institucionalnog nasilja“.

Zlatko Kokanović iz udruženja „Ne damo Jadar“, jedne od organizacija osnivača SEOS (Savez ekoloških organizacija Srbije), izjavio je za „Danas“ da se Zakon o planiranju i izgradnji direktno tiče građana cele Srbije. 

„Kada bi ljudi bili svesni šta vlast postiže tim zaknom, niko ne bi sedeo u kući i svi bi izažli na ulicu“, naveo je Kokanović. 

Upitan da li je blokada Gazele zakasnela, budući da je zakon već usvojen, odgovara da je SEOS pokušao institucionalno da spreči usvajanje ovog zakona.

„Uspeli smo da skupimo 84 potpisa narodnih poslanika koliko je potrebno potpisa poslanika za podnošenje zahteva za ocenu ustavnosti predloženog zakona. Ali to može da se uradi i od momenta izglasavanja zakona dok predsednik ne potpiše zakon. Međutim, imali smo opstrukciju sekretara Skupštine Srđana Smilajnića koji nije hteo da nam da overeni zakon a koji je dostavio prdsedniku da ga brže bolje potpiše“, rekao je Kokanović.

Do sada su stranke opozicije predstavljanje kao tehnički organizatori protesta, a proteklih dana pokrenulo se i pitanje da li je došlo vreme da se političari obrate okupljenima.

Za narodnog poslanika iz Demokratske stranke Miodrag Gavrilović došlo je vreme da i političari počnu da govore na protestima protiv nasilja.

„Da mi, kao predstavnici stranaka i građana, poslanici, izađemo i kažemo šta imamo da kažemo“, rekao je Gavrilović i naveo da prvi građanima trebalo da se obrate Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta i Miroslav Aleksić iz Narodne stranke. 

Na pitanje kada će opozicija početi da govori na protestima, Lutovac je rekao da se protetsi odvijaju po planu.

„Govorimo u Skupštini, na konferenciji za novinare… Na protestima govore žrtve režima. Kreće se sve svojim redovnim tokom. Ako i dalje bude otpora i ignorisanja naših zahteva, ulazimo u proces koji će voditi ka tome da se odupremo tom ponašanju. Osim institucionalnih metoda, postoje i vaninstitucionalne. Postoji i pritisak u vidu građanske neposlušnosti“, rekao je Lutovac.

Poslanik koalicije Zajedno Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je da je i političarima opozicije mesto na bini, kako bi građanima rekli šta je plan za dalje – plan i u političkom, ali i u aktivističkom smislu:

“Ključna reč, govorim u svoje ime, jeste ujedinjenje – znači, mi smo pokazali za ovih godinu dana da funkcionišemo zajedno bez obzira na naše ideloške razlike i ostale druge stvari. Dakle, rušiti Vučića je posao za sve stranke i ne samo za političke stranke, nego i za celo društvo. Rušiti Vučića je ogroman posao, istorijski posao, kome treba da se uključe i ovi građani koji su ovde već koliko vremena na ulici i svi oni koji zaista žele da ruše Vučića – to treba da uradimo zajedno”.

Po rečima Borka Stefanovića iz Stranke slobode i pravde postoje mnogo važnija pitanja od pitanja da li će neki političar govoriti na bini ili da li su protesti manje ili više masovni nego što su bili.

“Osnovno je pitanje da li je moguće i normalno da u ovoj zemlji svaki kriminalac se nagrađuje umesto da ide u zatvor, mnogo važnije pitanje je zašto su doneli ovakav zakon pomoću kojeg će milijarde evra da otmu građanima iz džepova. Mnogo je važnije pitanje to zašto smo zemlja koja ima rekordnu inflaciju u Evropi posle Mađarske, naročito cena hrane. I mnogo je važnije pitanje to kako je moguće da smo prvaci Evrope u korupciji i stvorili smo državu u kojoj se apsolutno niko ne oseća sigurno”, rekao je Stefanović.

Protesti „Srbija protiv nasilja“ počeli su posle dva masovna ubistva početkom maja, u OŠ „Vladislav Ribnikar“ i selima Dubona i Malo Orašje, u kojima je život izgubilo 19 osoba.

Vlast odbija da ispuni zahteve protesta, na kojima se traže ostavke ministra policije Bratislava Gašića i šefa BIA-e Aleksandra Vulina, oduzimanje nacionalnih frekvencija televizijama Pink i Hepi zbog promocije nasilja, ukidanje rijalitija, smena rukovodstva REM-a i RTS-a, gašenje štampanih medija koji krše novinarski kodeks.

Smenjen je ministar prosvete Branko Ružić, a na njegovo mesto je došla njegova stranačka koleginica Slavica Đukić Dejanović iz SPS. Zahtev za formiranjem Anketnog odbora, koji je opozicija podnela u Skupštini, formalno je ispunjen kada je skupštinska većina izglasala osnivanje tog tela 11. jula, ali je posle dve sednice njegov rad blokiran.

B.G./Danas/N1/Glas Amerike

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vučić Blokada Gazele Opozicija Protest Srbija protiv nasillja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure