img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Dejstvo političke korektnosti na književnost: Cenzura, zabrana, presija, neistina

10. jun 2023, 16:35 S.Ć.
fFoto: SEEcult Stanislav Milojkovićc
Opasno je kada se na svet gleda iz jednog ugla: Panel BFEK
Copied

U političkoj sferi je korisna u smislu zaštite ugroženih grupa, ali je u književnosti opasna, ograničavajuća i predstavlja vrstu cenzure – ocena je učesnika panela „Književnost i politička korektnost“ na upravo završenom Beogradskom festivalu evropske književnosti

Politička korektnost u političkoj sferi je korisna u smislu zaštite ugroženih grupa, ali je u književnosti opasna, ograničavajuća i predstavlja vrstu cenzure – ocena je učesnika panela „Književnost i politička korektnost“ na upravo završenom  Beogradskom festivalu evropske književnosti (BFEK) koji dvanaestu godinu realizuje izdavačka kuća „Arhipelag“.

Zbog zahteva političke korektnosti, u svetu se menjanju književna dela pisaca ranijih generacija, što kao posledicu menja sliku klasične književnosti kod novih generacija čitalaca, ali i književnost koja nastaje u savremenom trenutku. Šta uspon političke korektnosti znači za kritičko mišljenje i demokratiju bila je jedna od tema o kojoj su razgovarali dr Nebojša Vladisavljević, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, pesnikinja Ana Ristović, pesnik i izdavač Gojko Božović i književna kritičarka Marija Nenezić.

„Ako bismo dosledno sledili pravila političke korektnosti, onda savremeni čitaoci više nikada ne bi mogli da čitaju najveća dela svetske književnosti u izvornom obliku, niti bi izdavači mogli da ih objavljuju“, istakao je Gojko Božović. „A ako bi takvi zahtevi bili stavljeni i pred savremene pisce, onda bi savremeni pisci morali da se prilagođavaju politički poželjnim i moralno-politički podobnim temama, tako da – kao što ne bismo mogli da čitamo klasike, tako ni savremeni pisci nikada ne bi mogli da postanu klasici. Ne zna se šta od toga je gore za čitaoce, književnost i kulturu.“

Ana Ristović je istakla  da je izražavanje mišljenja neodvojivo od književnosti i „ako se njoj nameće bilo koji koncept, pa i iz najboljih namera da se ostvari idealno društvo, to je oblik presije i cenzure“.

Navela je primer cenzurisanja čuvenog britanskog pisca bajki Roalda Dala u čijim knjigama je reč patuljak zamenjena rečju „mali čovek“, jer je „neko pomešao babe i žabe“ i nije razumeo da patuljci u knjigama i u životu nisu isto.

Sličan je slučaj sa vešticama koje „u bajkama više ne mogu da se predstavljaju sa bradavicama, jer bi se verovatno neka žena koja ima bradavice mogla naći povređenom“. Zbog političke korektnosti veštice su sada postale „naučnice, profesorke na univerzitetu“. I reči „ružan, debeo, zao“ se izbacuju iz književnosti za decu, navela je Ana Ristović i dodala da je reč zapravo o vrsti „silovanja jezika i podmuklog podrivanja književnosti da bi se ispunili određeni birokratski ciljevi“.

„Politička korektnost kao ideja da se ne dopusti vređanje ičijih prava i manjinskih prava je dobra stvar, ali ja svet književnosti vidim kao svet slobode i zamišljam šta bi bilo kad bismo književnost očistili od inidividualnosti i posebnosti jezika i sveli ga na puku formu“, upitala je pesnikinja.

„Šta će se desiti sa individualnim jezikom likova ako su oni rasisti, nacisti, siledžije ili ispoljavaju bilo kakva mišljenja koja nisu prilična… Zamislite kada bi govor bilo kog od tih likova bio očišćen od inidividualnosti? Mislim da je to izgubljena priča i ne vidim da to može uroditi plodom“, kazala je Ana Ristović.

Pitala je „šta će se desiti sa individualnim jezikom likova ako su oni rasisti, nacisti, siledžije ili ispoljavaju bilo kakva mišljenja koja nisu prilična? Zamislite kada bi govor bilo kog od tih likova bio očišćen od individualnosti? Mislim da je to izgubljena priča i ne vidim da to može uroditi plodom“.

Gojko Božović je upozorio da u savremenom svetu rastu cenzura i zabrana.  „Mi to možemo videti u potpuno radikalnom obliku cenzure i negacije kao, recimo, u odnosu Irana prema slobodnim umetnicima ili prema Salmanu Ruždiju ili Kine, u kojoj poslednjih godina radikalno raste broj knjiga ili broj tema o kojima se uopšte ne može pisati ni u oblasti književnosti ni u oblasti humanistike, ili u Rusiji, gde postoji predsednički ukaz koji je iz filmova i knjiga isključio svaki oblik psovki ili nepriličnih reči. Ali, za slobodu je posebno osetljivo kada taj zahtev političke korektnosti u liberalnim demokratskim društvima sužava polje mogućnosti književnosti da svedoči o svetu na način kako taj svet vidi“.

Podsetio je da takva tendencija postoji kada je reč o knjigama Marka Tvena, Agate Kristi, Roalda Dala ili knjige o Džejmsu Bondu kao i da ona najviše pogađa popularnu književnost, dok u ovom trenutku još nije došla do mejnstrim književnosti, iako postoji opasnost da se i to desi.

„Uvek je vrlo opasno kada verujemo da iz jednog ugla, perspektive ili pogleda na svet možemo da razumemo čitavu istoriju književnosti ili istoriju mišljenja i da, ako to hoćemo da svedemo na svoj stav, danas imamo posebno izraženu krizu demokratije i krizu argumentacije, te se pribegava normiranju, jer se očigledno ne veruje u argumentovanu raspravu koliko u odredbe, u zabrane i u propise“.

Beogradski festival evropske književnosti je multimedijalni događaj u kome se književnost predstavlja kroz različite forme: od knjiga i javnih čitanja, preko razgovora pisaca s publikom, do panela i drugih događaja. Jedan je od najposećenijih književnih događaja u Srbiji.

Prethodnih godina gosti ovog festivala bili su i David Grosman, Havijer Serkas, Peter Esterhazi, Klaudio Magris, Florans Noavil, Ingo Šulce, Goce Smilevski, Fiona Sampson, Aris Fioretos, Terezija Mora, Drago Jančar, Dževad Karahasan, Jani Virk, Peter Salmon, Hatidže Akin, Rej Robertson, Barbi Marković, Venko Andonovski, Tomas Majneke, Branko Čegec i Amir Or.

S.Ć./SEEcult

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Arhipelag Gojko Božović Festival Cenzura politička korektnost Književnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

N1: SNS se žalila međunarodnim institucijama na SL i Čupića

Prema N1, SNS je uputila pismo međunarodnim institucijama u kome osporava izbor šest potpredsednika Skupštine i žali se na opomene koje je izrekao predsednik Skupštine Aleksandar Čupić

Vesti

21.novembar 2026. S. Ć.

Pronađen je sedamnaedstogodišnji dečak

Pronađen je sedamnaestogodišnji Andrej Davidović zbog čijeg nestanka je MUP danas aktivirao alarm "Pronađi me"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

SPC: Zabrinutost zbog zakona o kulturnom nasleđu koji je usvojila Skupština Kosova

Skupština Kosova je usvojila nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe bez konsultovanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Dina Vučinić na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a

Vesti

21.novembar 2026. A.M.

Brat Dine Vučinić nije dolazio na posao više od 10 godina, pa dobio otkaz

Brat predsednice novosadskog gradskog parlamenta dobio je otkaz na „Novosadskom sajmu” nakon što na posao nije dolazio više od 10 godina

Poslanici Studentske liste u Skupštini Srbije

Vesti

21.novembar 2026. B. B.

Bakić: SL ima kandidata za predsednika Srbije, ime još nećemo otkriti

Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure