
Palestina
Ko sve priznaje državu Palestinu?
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
U utorak 6. juna u Bratislavskom zamku osmi put sastali su se predsednici zemalja Bukureštanske devetorke (B9), zemalja istočnog krila NATO-a, kako bi uskladili svoje stavove uoči redovnog samita Alijanse koji će biti održan u julu u Vilnjusu. Analitičari inicijativu B9 vide kao “bezbednosni zid” okrenut prema Rusiji i Kini. Uticaj zemalja “Nove Evrope” u Severnoatlantskoj alijansi postaje sve veći
Na poziv predsednice Slovačke Zuzane Čaputove u Bratislavu su doputovali lideri Češke, Poljske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Litvanije, Letonije i Estonije. Na samitu je učestvovao i generalni sekretar Severnoatlantske alijanse Jens Stoltenberg, a razgovaralo se o bezbednosti regiona i uticaju koji ruska vojna operacija u Ukrajini ima na zemlje istočne Evrope.
“Najbolji način za obnavljanje mira u Evropi je kontinuirana snažna podrška Ukrajini”, rekla je slovačka šefica države na početku samita Bukureštanske devetorke (B9) u Bratislavskom zamku. Kodomaćini ovogodišnjeg samita su bili predsednik Rumunije Klaus Verner Johanis i predsednik Poljske Andžej Duda, a Bugarsku je predstavljala potpredsednica Ilijana Jotova.
Bukureštanska devetorka (B9) je regionalna inicijativa koju su pokrenule dve najveće države regiona Poljska i Rumunija, čiji predsednici su se u Varšavi 2014, kao odgovor na rusku aneksiju Krima, dogovorili da koordiniraju stavove o jačanju bezbednosti na istočnom krilu NATO-a. Prvi sastanak šefova država održan je u novembru 2015. godine u Bukureštu i od tada se čelnici B9 redovno sastaju kako bi usaglasili svoje stavove po brojnim bezbednosnim pitanjima.
U zajedničkom saopštenju se navodi da je cilj “veći, višegodišnji i sveobuhvatan paket podrške Ukrajini, koji će ojačati njene odbrambene sposobnosti i kroz implementaciju standarda Alijanse i povećanjem interoperabilnosti sa
NATO-om”. Podržava se i inicijativa za stvaranje zajedničkog analitičkog, trenažnog i obrazovnog centra sa Ukrajinom koji će biti smešten u Poljskoj.
SA PERIFERIJE NA GLAVNU SCENU
Zemlje centralne Evrope i Baltika u poslednje vreme pokazuju sve izraženiju želju da se iz periferne geopolitičke uloge koju su imale decenijama unazad nametnu kao faktor koji se pita na Starom kontinentu. To čine kroz različite geopolitičke projekte kao što su, na primer, Inicijativa tri mora u ekonomskoj oblasti ili B9 u sferi bezbednosti.
Tako su i sklapanja strateških saveza i ugovora, geopolitička svrstavanja, osnaživanja vojnih potencijala i sve ratobornija retorika pojedinih zemalja nekadašnjeg istočnog bloka, zamenili stare, istrošene priče o demokratizaciji, otvorenom tržištu, integracijama i sličnim “agendama” koje su bile popularne u poslednjoj deceniji 20. veka i u prvih desetak godina 21. veka.
Od početka sukoba u Ukrajini Poljska se pozicionirala kao ključni evropski saveznik SAD u konfrontaciji sa Ruskom Federacijom. Uz Varšavu, tri baltičke države, nekadašnje sovjetske republike, a sada članice EU i NATO-a, takođe spadaju među najoštrije kritičare Rusije od izbijanja sukoba u Ukrajini. Ove zemlje insistiraju na još većoj isporuci oružja Kijevu i oštrijim sankcijama prema Moskvi. Zvanični Kremlj više puta je reagovao na otvoreno neprijateljske stavove ovih država prema Rusiji, nazvavši ih “ekstremističkim predstavnicima Evrope”.
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve