
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: Pixabey/LukasJohnns
Procureli dokument prikazuje odgovore 38 evropskih vlada na ukrajinske zahteve za vojnom pomoći. Srbija je odbila da obučava ukrajinske vojnike, ali se obavezala da će poslati pomoć u oružju
Srbija je pristala da isporuči oružje Ukrajini ili ga je već poslala, navodi se u poverljivom dokumentu Pentagona, prenosi Glas Amerike pozivajući se na saznanja Rojtersa. S druge strane, Ministarstvo odbrane demantuje ove navode.
Taj dokument, koji rezimira odgovore evropskih vlada na zahteve Ukrajine za vojnu obuku, pomoć i oružje, bio je među desetinama poverljivih dokumenata objavljenih na društvenim mrežama pre mesec dana – što se smatra najvećim curenjem američkih tajni poslednjih godina.
Pod naslovom „Evropa|Odgovor na aktuelni sukob Rusije i Ukrajine“, dokument u obliku grafikona prikazuje odgovore 38 evropskih vlada na ukrajinske zahteve za vojnom pomoći.
Grafikon je pokazao da je Srbija odbila da pruži obuku ukrajinskim snagama, ali se obavezala da će poslati pomoć u oružju ili ju je već poslala. Takođe je rečeno da Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost da u budućnosti obezbedi oružje Ukrajini.
Dokument u kojem se pominje Srbija nosi oznaku „tajno“ i „NOFORN“ – čime se zabranjuje distribucija stranim obaveštajnim službama i vojsci. Datiran je na 2. mart i ima pečat kanelarije američkih Združenih šefova generalštaba.
Rojters, kako se navodi, nije mogao nezavisno da proveri autentičnost dokumenta.
Kabinet predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ukrajinska ambasada nisu odmah odgovorili na zahtev za komentar.
Pentagon takođe nije odmah odgovorio na pitanja Rojtersa o delu dokumenta koji se odnosi na Srbiju, a ranije je odbio da komentariše bilo koji od procurelih papira.
Vučević: Deset puta smo demantovali, demantovaćemo opet
Povodom navoda Rojtersa ministar odbrane Miloš Vučević izajvio je da Srbija nije prodavala, niti će, oružje ukrajinskoj niti ruskoj strani.
„Više od deset puta smo demantovali te neistine i evo, učinićemo to opet. Nekome je očigledno cilj da uvuče Srbiju u taj sukob, ali mi se dosledno držimo naše utvrđene politike. Uvek postoji mogućnost da se neko oružje na nekakav volšeban način nađe i na teritoriji konflikta, ali to apsolutno nikakve veze nema sa Srbijom. To je pitanje za one države koje ne poštuju međunarodne norme, ugovorne klauzule poslovanja. Ponavljam, Srbija nije slala oružje Ukrajini i sve što je objavljeno na tu temu su neistinite spekulacije“, rekao je ministar Vučević.
U pisanom odgovoru Glasu Amerike se dodaje da se Srbija drži principa o ratu u Ukrajini koje je u februaru 2022. usvojio Savet za nacionlanu bezbednost, te da Srbija neće za vreme trajanja sukoba, prodavati oružje nijednoj strani.
Istraga o curenju dokumenata
Američki Sekretarijat za pravosuđe istražuje kako su poverljiva dokumenta dospela u javnost, dok Pentagon procenjuje štetu nanetu nacionalnoj bezbednosti SAD.
Tabela Pentagona je podelila odgovore na ukrajinske zahteve za pomoć u četiri kategorije: zemlje koje su se obavezale da će obezbediti vojnu obuku i oružje; zemlje koje su već obezbedile obuku, oružje ili oba; zemlje sa vojnom sposobnošću i političkom voljom „da ubuduće obezbede vojnu pomoć“.
Austrija i Malta su bile jedine dve zemlje sa „ne“ u sve četiri kategorije.
Ovaj dokument pojavio se mesec dana nakon papira postavljenih na mreži Telegram, koji, navodno, pokazuju isporuku raketa srpskog proizvođača Krušik od 122 milimetara u Kijev u novembru. Dokumenti su uključivali potvrdu isporuke i sertifikat krajnjeg korisnika – ukrajinske vlade, podseća Rojters.
Moskva je u martu saopštila da je od Beograda zatražila zvanično objašnjenje navodnih isporuka, dok je fabrika Krušik demantovala da je dala rakete ili drugo oružje.
Vučić je te navode nazvao „notornom laži“.
„Nismo izvezli nikakvo oružje ili municiju u Rusiju ili Ukrajinu“, rekao je on tokom posete Kataru 5. marta.
B.G./FoNet/Glas Amerike
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve