img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Ženergija

07. decembar 2022, 20:22 Dragan Kremer
Copied

Vokalna radionica Bistrik, Velika dvorana Zadužbine Ilije M. Kolarca, Beograd, 3. XII 2022.

U koncertima uobičajeno natrpanom završetku godine, kvalitetom je u vrh neočekivano skočio predstavnik amaterske lige, i to baš dok su se srpski domaćini treznili od Qatarze. U sunčano subotnje prepodne, Vokalna radionica Bistrik (dalje: VRB) koncertom Rasla dunja i jabuka proslavila je svoju 10-godišnjicu dokazujući koliko su – uz prirodni dar i naporan rad, svakako – važni pažljiv odabir i znalačko vođstvo. Pobednički tim onda je, nikakvim čudom, dominantno ženski; u još jednoj od oblasti gde muškarci samo mogu da sanjaju kako će dostići rodnu ravnopravnost.

Posle značajne akustičarske (Suncokret, Rani mraz) i samostalne pop karijere, Biljana Krstić pokazala je šta znači kreativni prodor za koji su je porodično okruženje, etnomuzičko obrazovanje i rad u državnom radiju spremali: u XXI vek uletela je drugom mladošću i svoj sastav Bistrik uspešno povela i na globalnu scenu (uostalom, “Vreme” br. 1219, g. 2014). Kao što slogan na sajtu bilja.rs kaže, Prevode folklor u savremenu umetnost, i to važi i za filmsku muziku koju ona radi s najbližim saradnicima, a i za vokalnu radionicu Bistrik pokrenutu 2012.

VRB je i ranije držala završne/ javne časove na kraju školske sezone, zapaženo učestvovala na horskim svečanostima i smotrama po zemlji, ali za ovaj jubilej nije samo izašla iz suterena u reprezentativnu salu omiljenog ‘Kolarca’, nego ponudila koncertni program koji daleko prevazilazi rodbinu i prijatelje učesnika, besplatne ulaznice i matine-termin. Razvoj VRB primetan je na više načina: odjednom je pevalo i 30 glasova, uključujuči neke od prvih polaznica, kao i upisane pre dva meseca; neke numere dale su priliku da pevači/ce zasviraju instrumente koje uče (harfa, violina, udaraljke); repertoar je opet uključio i pesme iz balkanskog komšiluka, najviše sevdalinke.

Skladno složene solo i ‘zid glasova’ tačke, akapela ili s doziranom pratnjom sužene postave benda Bistrik, vodile su ka kulminaciji kroz domaće zadatke pevnih brzalica i razbrajalica, do svačijih favorita (Jovano, Jovanke), ali je najvrednije stalo između. Uz izvorne ljubavne, namenske/ svadbarske, varoške/ gradske (i sa Kosova – Svu noć mi bilbil prepeva; Marijo, deli, bela kumrijo), po Mokranjčevim zapisima ili u Biljinoj harmonizaciji, našle su se i one nadahnute narodnim, kao Rasla dunja i jabuka Dimitrija-Mikana Obradovića. Posebno su zanimljiva ukrštanja, kao makedonska Od pole idat babo (…Sejmeni, prim. prev.) ili kad pevačica iz istočne Srbije izvodi Sejdefu majka buđaše. Podsticajna su poređenja s Amirom Medunjanin, a VRB bi svakako doprinela i masovnim/ putujućim Večerima sevdaha. Štaviše, Kad…pođoh na Bembašu pa bez šavova pređu na ladino jezik, prefinjeno podsećajući da je ta pesma s Jevrejima Sefardima krajem XV veka prognana s Iberijskog poluostrva te se skućila u srcu Balkana, Bilja i njena radionica ne moraju ni da pomenu multikulti. Krug simbolično zatvara narodna Moj đerdane, moje suvo zlato, s čijom je folk-rok obradom Suncokret imao hit još 1977.

Screenshot 2022-12-05 at 12.06.40
…

Kao i pesme sa svih strana Srbije, više od polovine polaznica VRB nisu iz Beograda, a najave za one ranije diskretno ih pohvale sadašnjim zanimanjima (zubarka, profesorka italijanskog…), potcrtavajući amaterski status, s podrazumevanim entuzijazmom. Posebno blago je očuvanje jezika, arhaizama pa i turcizama, i naročito iskonskih osećanja kakvih odavno nema u svetovnoj/ popularnoj muzici na ovim prostorima. Često su stihovi toliko patrijarhalni da ih danas ne bi propustio nijedan pomodni komesar polit-korektnosti. Ali, u zemlji gde je ‘tradicionalno’ neretko maska za glib starinskih ‘vrednosti’, nekim čudom VRB tim pesmama ubrizgava nepogrešivo žensku energiju i punoglasno ih oslobađa sumornog balasta. Smerno …moje prvo gledanje time se preobrazi u slavlje života i ljubavi. Uz poštovanje i podršku za inicijative u rasponu od UN Women do aktivistkinja protiv “Informera”, ženski princip trijumfuje samo ako ima i ovakve glasove.

Neznatno preklapanje s radom sastava Bistrik omogućava Vokalnoj radionici Bistrik da sve ubedljivije zauzima stvaralački prostor čije su granice rastegli rokerski Viva Vox i Vrelo, i konceptualni horkeŠkart, da koristi akademsku zaleđinu a ne oklizne se u estradne škole pevanja. Sa sopstvenom logistikom (tonac, onlajn prisustvo…), Bilja je opet i deo ženskog trija: kao tri etno-vokalne vile, VRB predvode ona, nastavnica tradicionalnog pevanja Nataša Mihaljinac i Biljanina koleginica iz Radio Beograda Ruža Rudić; potonja je zaslužna i za stilizovane haljine oba Bistrika, itekako zapažene.

OK za šljivovicu, ali imamo i nematerijalno nasleđe. Nisu samo bugarske pesme u repertoaru Bistrika podsećanje na tajanstvene glasove čuvenog ženskog hora državne RTV iz Sofije; snimci Le Mystere des Voix Bulgares čekali su i po 30 godina da ‘osvoje svet’. VRB je već ušla u svoju drugu deceniju, nadam se da će uskoro imati sopstvenu diskografiju, komercijalne koncerte, sponzore…

Na kraju, ne manje važno, hvala emisiji Ženergija (radioaparat.rs) čiji sam naziv pozajmio; vraćam ga, i redovno slušam.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kadrovi

14.april 2026. S. Ć.

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda je glumica Jovana Petronijević

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Muzej Jugoslavije

14.april 2026. S. Ć.

Obavezno posetite Muzej Jugoslavije, preporučuje svetski magazin „Travel“

„Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti

Preporuka

14.april 2026. Sonja Ćirić

Srna, nov književni uzor devojkama u dvadesetim

Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima

Zrenjanin

13.april 2026. S. Ć.

Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture

Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure