
Mi i Evropa
Nova pravila za građane Srbije na granici
Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela EU
„Mediji imaju presudnu ulogu na inkluziju u društvu. Zna se da su CNN i BBC promenili odnos Britanaca i Amerikanaca, pa time i velikog dela ostalih naroda, prema ljudima koji nemaju belu boju kože“
Romanipen je naziv televizijske emisije o životu i kulturi Roma, koju realizuju Romi. RTS još nikada nije imao ovakvu emisiju, a ni Romi. Emituje se svake nedelje oko podne, traje 15 minuta, i sutrašnja će biti četvrta.
Romska reč „romanipen“ znači „romstvo“ a označava sveobuhvatnu filozofiju života Roma.
Branko Đurić, urednik ove redakcije u kojoj osim njega su i dva novinara, kaže da su za sad emisije tematske, prve tri su bile o jeziku, popisu i preduzetništvu, ali se pripremaju za novu šemu.
„Trenutno imamo na raspolaganju jedan snimajući dan, pa je gotovo nemoguće da se bavimo dnevno aktuelnim događanjima, kao što bismo želeli. Zato smo počeli da se obučavamo kako da novinar sam, na primer pomoću telefona pravi reportažu visokog kvaliteta. Cilj nam je da budemo što mobilniji i prisutniji, da za tih 15 minuta saopštimo što više informacija iz svakodnevnice Roma“, najavljuje Branko Đurić.
Inicijativa da se osnuje Romanipen došla je iz inostranstva.
„Desilo se da se na jednoj konferenciji međunarodnih organizacija postavi pitanje o zastupljenosti Roma na javnom servisu i – tada se pokrenulo“, priča Branko Đurić.
Posle niza konsultacija i razgovora u RTS-u, odlučeno je da se uradi šest pilot emisija, procenjeno je da odgovaraju standardu RTS-a, i tek posle godinu dana počele su pripreme Romanipena. Đurić je tada bio urednik romske redakcije Radio Beograda sa desetogodišnjim iskustvom.
Planova ima mnogo. „Jedan od prvih nam je da zainteresujemo mlade temama koje ih se tiču: od toga gde se najbolje prodaju sekundarne sirovine, do toga gde su žurke. Nastojaćemo da oni budu naši saradnici i da nam javljaju o događajima koji su im važni. Oni će tako postati vidljiviji, a mi inkluzivniji“, kaže Đurić.
Krajnji cilj mu je da romski novinari budu deo informativne redakcije RTS-a. „Mediji imaju presudnu ulogu po inkluziju u društvu. Zna se da su CNN i BBC promenili odnos Britanaca i Amerikanaca, pa time i velikog dela ostalih naroda, prema ljudima koji nemaju belu boju kože. Jer mediji, osim što prikazuju život, oni stvaraju i model po kome treba da se živi i gleda na stvari. Mediji imaju moć da razbiju predrasude i stereotipe. Zna se da je pojava Opre Vinfri na televiziji je potpuno promenila status manjina u Sjedinjenim Američkim Državama.“
Tvrdi da se inkluzivni prioces izuzetno sporo razvija isključivo zbog predrasuda, i navodi lično iskustvo. Dešavalo mu se, kaže, da tokom nezvaničnog razgovora sa nekim državnim sekretarom pita kad će u ministarstvo da uđe neki Rom. „Uvek bi mi odgovarali da među Romima nema obrazovanih ljudi za takvo radno mesto. Nije tačno da ih nema! Ima ih dovoljno da kao elita predstavljaju svoj narod i da tako, svojim javnim radom i znanjem, pomognu na razbijanju predrasuda.“
Sutrašnja emisija Romanipen je o Miroslavu Ivanoviću Mići, bokseru „Metalca“ iz Valjeva, koji je „dobio desetine pehara i diploma za svoje pobede i tako produžio tradiciju koju je u tom istom klubu, nekada čuvenom u Jugoslaviji, započeo njegov otac. Mića je na takmičenja često išao gladan zato što bi i ako zbog nemoći izgubi, ipak dobio neki novac koji bi mogao da odnese kući“.
Prošlog meseca u Ćupriji novinari Roma i svi koji rade u romskim redakcijama osnovali su udruženje ASORN s ciljem da se umreže i da zajednički rade na inkluziji Roma u medijima. Branko Đurić kaže da će im se uskoro pridružiti i kolege iz regiona.
„Razumljivo je da je manjinskom narodu više stalo do inkluzije nego većinskom. I zato moramo da preuzmemo inicijativu, da pomognemo i sebi i drugima.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela EU
Zborovi građana Beograda šetali su od jednog do drugog fakulteta u znak zahvalnosti studentima, dok su Novosađani pešačili do Klisa gde su zatočeni politički zatvorenici
Vučić je najavio novi zakon „Konačno svoj na svome“ kojim će biti omogućeno građanima da za nekoliko stotina evra legalizuju neuknjižene objekte. Iako će zakon važiti za sve, ostaje sumnja da će se najviše okoristiti naprednjački biznismeni sa hiljade novoizgrađenih i planiranih kvadrata
Priča o Vučiću kao „superzvezdi u Kini“ ponovo je aktuelna, ovog puta zbog Dragana J. Vučićevića koji je obukao majicu sa brojem 577 – koji se na kineskom izgovara slično kao prezime predsednika Srbije. I Vučić je nedavno iz Kine govorio kako je „Vućići“ u toj zemlji praktično postao sinonim za Srbiju
Briga o Republici Srpskoj i evropski put bile su teme Vučićevog govora na sednici Saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske koja je održana odmah posle vojne parade
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve