Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Wikipedia.org
Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata
Pre šezdeset godina, u oktobru 1962. godine, SAD i SSSR su se konfrontirale na način koji je mogao da dovede do nuklearnog rata, samim tim do kraja moderne civilizacije. Na našu sreću, to se nije dogodilo, ali pitanja kako smo dotle bili stigli i kako smo se izvukli ostaju aktuelna do današnjeg dana. Osim toga, postoje i dominantni narativi, mitovi o pojedinim akterima, opšteprihvaćene “činjenice”, faktori koji su mogli da dovedu do nuklearne apokalipse, a kojih ni glavni akteri (Kenedi, Hruščov i njihovi saradnici) nisu bili svesni.
Bilo je i drugih situacija kada smo mogli da doživimo nuklearnu katastrofu (verovatno najopasnija septembra 1983. kada nas je spasao Stanislav Petrov, sovjetski potpukovnik), ali Kubanska kriza je jedina situacija u kojoj su lideri dveju supersila svesno razmatrali direktnu vojnu konfrontaciju koja može eskalirati do opšteg nuklearnog rata.
U glavnim crtama, opis krize i njenog razrešenja prilično je poznat zahvaljujući memoarima, istoričarima, objavljenoj dokumentaciji, dokumentarnim i igranim filmovima. Iz svega toga se iskristalisala dugo dominatna interpretacija, po kojoj je Kenedi u startu zauzeo stav da su sovjetske nuklearne rakete na Kubi neprihvatljiva promena dotadašnjeg statusa nuklearne ravnoteže između SAD i SSSR-a, te da je preduzeo pažljive korake koji su, kombinacijom čvrstine i suzdržanosti, dovele do diplomatskog kompromisa i eliminacije nuklearnih raketa sa Kube. Ujedno, u dominantnoj američkoj interpretaciji ovo je bio trijumf za Kenedija, jer je odvažnim i mudrim odlukama primorao SSSR na povlačenje.
Ovaj narativ, međutim, ne sadrži potpunu istinu o tome šta se dogodilo…
Pročitajte ceo tekst Ivana Vujačića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (27. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

„Potreba za mržnjom“, napisao je Lešek Kolakovski, „objašnjava se okolnošću da ona iznutra uništava one koji mrze, da ih čini bespomoćnim protiv države“. Otud impresivni napori predsednika svih građana Srbije da građane pretvori u mrzitelje

Da li će Vučić raspisati izbore? Greši li pobunjeno društvo kada od režima očekuje racionalno ponašanje?

Drugog dana pešačenja studenti iz Beograda stigli su do Novog Sada, gde ih je sačekalo na hiljade građana ovog grada. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović bila je sa njima od početka. U Novi sad su se tokom večeri slivale kolone studenata iz čitave Srbije. Prva grupa studenata koja je stigla bila je iz Novog Pazara, a zatim su pristigle i druge kolone. Poslednja je stigla iz Beograda, koja je bila i najveća

N1, Nova, Radar i Danas traže od Junajted grupe, njihovog vlasnika, da otkupe ove medije od vlasnika po tržišnim principima, uz finansijsku podršku kredibilnih eksternih investitora

U za njegove pojmove nikad kraćem obraćanju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će u subotu otići u crkvu da se pomoli Bogu, da zapali sveću za sve žrtve novosadske tragedije, i pozvao druge da slede njegov primer
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve