img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Srpski Holivud: Kad Beograd glumi Njujork, a Stara planina Kašmir

10. septembar 2022, 17:07 S.Ć.
Foto: Instagram budućnostsrbije
Uspomena sa snimanja u Beogradu: Vučić u gostima kod Depa
Copied

Na svaki evro koji država daje kao podsticaj za snimanje inostranih filmova, vrati joj se više od četiri. Samo prošle godine turizam je zaradio od njih oko 1.300.000 evra. Stopa zaposlenosti u filmskoj produkciji porasla je za 37 posto

Na svaki evro koji država daje kao podsticaj za snimanje inostranih filmova i  serija, kao i za postprodukciju, vrati joj se 4,5 evra, što dokazuje da Srbija ima i te kakve koristi od gostujućih filmskih produkcija.

Ovo je podatak iz Analize ekonomskih efekata za strane i domaće audio i video produkcije koju je realizovao Naučno-istraživački centar Ekonomskog fakulteta za Filmski centar Srbije. Analizirane su 2020. i 2021. godina.

Od onih zarađenih 4,5 evra direktno u budžet Srbije odlazi 0,4 evra po osnovu plaćanja PDV-a, poreza i doprinosa. Samo po tim osnovama, tokom te dve godine strane produkcije uplatile su 12,5 miliona evra u budžet Republike Srbije.

Vrlo je važno i što je stopa zaposlenosti od 2019. do sada u sektoru filmske industrije u Srbiji porasla za 37 odsto.

Više od 60 produkcija i studija je uključeno u aktivnosti rada inostranih produkcija. U tom procesu, u prvom planu je promocija studija naše zemlje, a i same zemlje.

Strane produkcije su u analiziranom periodu ostvarile 14.878 noćenja po beogradskim i srpskim hotelima, što je donelo turizmu zaradu od 1.257.676 evra.

Podsticaj za domaću produkciju

Prema pomenutoj analizi, dolazak stranih filmadžija u Srbiju  ima dvostruku važnost: jedna je ekonomska, jer puni budžet i zapošljava ljude, a druga je mogućnost da naši ljudi steknu iskustvo i znanje koje je do pre par godina bilo moguće steći samo u inostranstvu.

Ocenjeno je i da je dolaskom stranih produkcija počela da se razvija domaća produkcija koja se bavi pružanjem usluga ili pravljenjem sopstvenog sadržaja, kao i da se sada kod nas snimaju serije i filmovi koje izgledaju mnogo profesionalnije nego ranije.

Zatim: dobrobiti od stranih filmskih produkcija u Srbiji su i vidljivost Srbije i njenih destinacija, jačanje rental sektora, sektora studija, scenografije a samim tim i rast zapošljavanja ljudi koji rade u filmskoj industriji a to su ljudi koji imaju gornji indeks plata.

Porast zaposlenosti

Kampanja „Snimajte u Srbiji“ počela je pre deset godina, a 2016. godine Vlada je uvela finansijski podsticaj Srbije za strane produkcije.

Već tada je broj zaposlenih u filmskoj industriji porastao za 80 posto i primećeno je da se 60 posto onoga što se dešava na filmu ne tiče samo filmskih radnika nego raznih drugih sektora.

Program podsticaja koje je uvela Vlada svake godine se uvećava: počelo se sa 20 posto, sada smo na 25, a za velike filmove koji investiraju preko pet miliona – 30 posto. To su ogromna sredstva, ali se ona našoj zemlji višestruko isplate.

Od Džona Kjuzaka do Vikija Kaušala

Beograd često „glumi“ druge evropske gradove, Vojvodina neodoljivo podseća na Provansu i Toskanu.

Među prvima je u Srbiju došao Rejf Fajns snimio je Koriolan, pa zatim i Belu vranu. Lik Beson često dolazi u Srbiju, u Beogradu su snimali i Pirs Brosnan i Kevin Kostner.

Beograd je bio i jedna od lokacija za snimanje BBC serije Mek Mafija. Netfliks je izabrao Beograd za naučno-fantastični film Izumiranje.

Većinu inostranih produkcija dovela je u Srbiju kompanija Clockwork Production, na primer Novembarski čovek sa Pirsom Brosnanom, Braća Blum s Ejdrijanom Broudijem i Rejčel Vajs, Gavran s Džonom Kjuzakom.

Od skora, Srbija postaje sve atraktivnija zemljama Azije. Snimljen je i jedan kineski film, a imali smo i produkciju iz Južne Koreje.

Stara planina je glumila Kašmir u najgledanijem filmu u Indiji Uri sa njihovom zvezdom Vikijem Kaušalom u glavnoj ulozi, a snimalo se i u Beogradu. Film je videlo sto miliona ljudi – malo je verovatno da bi toliku gledanost postigao bilo koji namenski reklamni film o Beogradu. Snimanje je trajalo 41 dan, a na filmu je radila ekipa od preko 300 članova i 700 statista.

Glumica Branka Petrić igrala je u drugom indijskom filmu snimanom u Beogradu Rocketry: The Numbi Effect.

Balkanski Holivud

Poslednji veći holivudski film koji je sniman delom u Beogradu jeste Nož u leđa 2, zbog čega su na ulicama prestonice viđeni Danijel Krejg, Naomi Vots i Edvard Norton.

U Srbiji je prošle godine snimljeno oko deset stranih filmova što je rekord u odnosu na prethodne godine, bio je to rekordan priliv novca od stranih produkcija. Podsetimo, 2019. je iznosio 40 miliona evra.

Aleksandar Vučić se sreo sa Džoni Depom dok je snimao film Minamata po istinitoj priči o trovanju ljudi živom u istoimenom gradu u Japanu. Tom prilikom predsednik Srbije  je izjavio da je zahvaljujući podsticajima koje nudi stranim producentima Srbija je postala „balkanski Holivud“. Džoni Dep je odlikovan Zlatnom medaljom za zasluge Republike srbije za izuzetan doprinos u njenim naporima za širenje i unapređenje lokalne umetničke zajednice.

S.Ć.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

balkanski holivud bela vrana Clockwork Production danijel krejgs Džoni Dep Džoni Dep u Beogradu edvard norton film Koriolan sniman u Beogradu indijski film Uri sniman u Srbiji inostrane filmske produkcije u Srbiji izumiranje Kevin Kostner u Beogradu lik beson minimata Naučno-istraživački centar Ekonomskog fakulteta pirs brosnan Ralf Rajns u Beogradu rejf fajns snimajte u srbiji snimanje stranih filmova snimanje stranih filmova u Srbiji srpski holivud
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure