img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Vladimir Putin: „Ruski svet“ kao spoljnopolitička doktrina

06. септембар 2022, 10:16 J.H.
Foto: Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Rusija će braniti interese Rusa: Vladimir Putin
Copied

Rusija će „braniti, sačuvati i podsticati“ sve svoje sunarodnike koji žive u inostranstvu, njihove interese, njihovo pravo na ruski identitet i rusku tradiciju. Nakon raspada SSSR izvan Rusije živi oko 25 miliona Rusa

Predsednik Rusije Vladimir Putin je u ponedeljak odobrio novu spoljnopolitičku doktrinu koja se zasniva na konceptu „Ruskog sveta“. U dokumentu koji ima 31 stranu piše da „tradicije i ideali ruskog sveta moraju da se brane, sačuvaju i podstiču“.

I dalje: „Ruska Federacija podržava svoje sunarodnike koji žive u inostranstvu u ostvarivanju njihovih prava kako bi se osigurala odbrana njihovih interesa i njihovog ruskog identiteta“.

Koncept „Ruskog sveta“ se koristio kao opravdanje za intervencije Rusije u inostranstvu zarad odbrane grupa kojima je maternji jezik ruski. Putin je u više navrata ukazivao na oko 25 miliona Rusa koji su se posle raspada SSSR 1991. obreli izvan Rusije u nezavisnim državama. Kremlj bivše sovjetske republike od Baltika do centralne Azije posmatra kao svoju sferu uticaja, piše nemački „Špigel“.

Putin je još 2006, tada je doduše bila reč o kulturi, rekao: „Ruski svet može i mora da ujedini sve one, kojima su ruska reč i ruska kultura skupoceni, gde god da oni žive, u ili izvan Rusije“, podseća „Tagesšpigel“ i konstatuje: „Ono što je u prvi mah zvučalo kao kulturološki zadatak, pretvorilo se dve godine kasnije u opravdanje za rat u Gruziji i političku ideologiju“, baš kao i u slučaju napada na Ukrajinu 24. februara ove godine.

Doktrina ruske ratne mornarice

Samo pre nekoliko nedelja Putin je potpisao i novu doktrinu za rusku ratnu mornaricu. Ona utvrđuje pomorske granice, pored ostalih i na Arktiku i u Crnom moru. Te granice Rusija će braniti “odlučno i svim sredstvima”, rekao je Putin krajem jula povodom Dana mornarice u Sankt Peterburgu.

Doktrina ratne mornarice kao opasnost po ruske interese prepoznaje pre svega SAD i NATO. Na Zapadu se nova doktrina ruske Ratne mornarice tumači kao objava konfrontacije. Ona predviđa “dovoljan broj” pomorskih baza i izvan ruskih granica i izgradnju modernih nosača aviona.

Iz nove spoljnopolitičke doktrine Rusije koja se zasniva na konceptu “Ruskog sveta” može se zaključiti da se Rusija neće zaustaviti na Ukrajini. Ona, kao ideolški temelj, do određenih granica predviđa obnavljanje sovjetske imperije, najavljuje dugoročnu konfrontaciju sa Zapadom i prekomponovanje globalne politike.

J.H./BBC/Spiegel/Tagespiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ruski svet ruska spoljnopolitička doktrina vladimir putin ruski svet doktrina ruske ratne mornarice Vladimir Putin Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure