![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Solc_Beograd_11-309x232.jpg)
Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
U narednih šest nedelja Rusija će se isključiti sa interneta. Ovo je senzacionalna, mada tačna verzija vesti. Puna istina je da će Rusija izvesti svoj dugo razvijani plan, da se nakratko “otkači” sa globalne mreže i utvrdi da li njena nacionalna mreža, Runet, može da funkcioniše samostalno, ako do takve potrebe dođe.
Ruska vlada predložila je u decembru zakon koji omogućuje ovakav test. Svi ruski provajderi složili su se sa idejom, ali ne i sa planiranom tehničkom realizacijom. Ne znaju se svi detalji, ali isključenje predviđa pre svega da se sav saobraćaj na mreži rutira odnosno usmerava preko lokalnih čvorišta bez potrebe da se to usaglašava sa globalnim DNS-om kako to ceo svet radi.
DNS je skraćenica za Domain Name System, sistem internet adresa, i zahvaljujući njemu kada na internetu ukucate bilo gde u svetu odvešće vas baš na server gde se portal “Vremena” nalazi. Ukoliko “Vreme” iznenada odluči da se negde preseli, ta informacija se trenutno razmenjuje na ruterima povezanim na internet i vaš zahtev se opet uspešno izvršava.
Nuspojava su DNS napadi, odnosno softver ili virus koji preopterećuje rutere šaljući zahteve za pristup nekoj adresu u meri koju je nemoguće ispuniti, kao kada bi hiljadu ljudi poželelo da uđe u mali kafić istovremeno. Sistemi koji to sprečavaju se stalno unapređuju, ali unapređuju se i hakeri. No to je druga tema.
U ovom slučaju Rusija treba da obezbedi da DNS baza njenih sajtova funkcioniše besprekorno i kada se odvoji od svetske, što je teoretski moguće ali još nije provereno u praksi. Negativan rezultat doveo bi, najverovatnije, do raspada platnog sistema komercijalnih banaka koje koriste internet za komunikaciju, a tome dodajte i sve druge firme to jest njihove sajtove i mejlove, potom mobilne aplikacije koje svakodnevno koristimo i tako dalje. Takoreći, Rusija bi se vratila u 1990. što se korišćenja IT-ja tiče. A potrebe su savremene.
Razlog zašto ruska država izvodi ovaj eksperiment je strah od spoljnog neprijatelja koji bi mogao da ugrozi njen kompjuterski sistem, ali i onemogućavanje da Rusiju neko (čitaj Zapad) uceni da će je, nespremnu, isključiti sa internet zbog, recimo, sumnje da brlja sa tuđim izborima. Dodatna posledica je da će Rusija osim sigurnosti dobiti i sistem za filtriranje. U slučaju nekog ozbiljnog incidenta sav spoljni saobraćaj moći će da preusmeri na “jedna vrata” gde će Roskomnazor (ruski RATEL) proveravati svaki fajl koji se razmenjuje sa svetom.
Ovim eksperimentom biće pogođeni svi koji koriste globalne društvene mreže i imejl adrese, jer neće moći da im pristupe tokom trajanja “vežbe”, a vreme tog trajanja još nije objavljeno. No, takvih je u Rusiji relativno malo zbog popularnosti domaćih servisa. Ali isprepletenost interneta, čak i u zemljama koje su ga dosta konzervativno uvodile poput Rusije i naročito Kine može proizvesti neznane posledice. Od toga strahuju internet provajderi. Brinu da sekira ne preseče nešto što će morati mesecima da se popravlja uz nesagledive posledice, samo zato što se vlastima žurilo da dokažu svetu svoju informatičku nezavisnost.
S druge strane, uspeh ovog eksperimenta otvorio bi novu epohu uređenja interneta, takoreći države bi dobile mogućnost da uvedu slavinu prema spoljnom svetu koju bi vlasti mogle da odvrću ili zavrću određujući šta može, a šta ne može da prođe. Nešto poput carine ili vize. Čak ni Kina, koja ima strogu kontrolu interneta, nema danas takav sistem, ali budite sigurni da pomno prati šta komšije rade.
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve