Foto: Zoran Mrđa
Vučićevo prozivanja Zapada za bahatost i licemerje odlično zvuče u naprednjačkom biračkom telu. Takođe i hvalisanje zadržavanjem „slobode odlučivanja“ u odnosu na rat u Ukrajini. Pravo pitanje zato glasi kakve će to imati posledice po međunarodni položaj Beograda i rešavanje kosovskog problema
Što je predsjednik Srbije želio postići obraćanjem javnosti 29. juna? Ni poslije dva dana nije jasno.
Da li je to bio napad panike pošto je najavio da Srbe na Kosovu već 1. oktobra čeka „druga Oluja“? Ili je, možda, riječ o skretanje pažnje sa inflacije i drugih problema u zemlji? Radi li se o rijaliti izlivu hiperemotivnosti kojim pokušava maskirati neuspjeh vlastite politike na Kosovu?
Izvjesno je samo da Srbija snosi posljedice kao jedina evropska zemlja koja nije zavela sankcije Rusiji. Više puta su režimske perjanice tvrdile da im je podrška Kremlja ključna zbog Kosova. Sada se pokazalo da ona i nije baš nešto na što bi Beograd mogao računati – ako je ikad i mogao.
Odluke Prištine o preregistraciji vozila sa oznakama Srbije i zamjeni njenih ličnih karata na graničnim prijelazima privremenim dozvolama za ulazak na Kosovo, svakako nije stolica u Ujedinjenim nacijama. Jeste međutim dobar pokazatelj da kosovski premijer Albin Kurti u budućnosti može računati na još veću podršku zapadnih zemalja. Njemački kancelar Olaf Šolc to je kristalno jasno rekao u sred Beograda.
Ovaj raspad Vučićeve politike sjedenja na dvije stolice i čekanja, ogolio je i činjenicu da nije državnik. Zavisan od rejtinga, jednostavno ne može da donosi suštinske odluke ako dovode u pitanje njegovu popularnost. Više nego išta drugo, to je ključ razumijevanja odnosa trenutnog Beograda spram Moskve. Također i prozivanja Zapada za „bahatost“ i molbe „da poštuju prava onih koje su već ubijali.“
Ovo posljednje svakako dobro zvuči u naprednjačkom biračkom tijelu, ali i otvara pitanje međunarodnog položaja Beograda. Vučić je naglasio da Srbija neće poduzimati nikakve vojne akcije i najavio „trezven i ubitačan odgovor“. Naravno, kroz nastavak kampanje povlačenja priznanja Kosova.
Kakav može biti njen efekt? Ne mnogo velik za Kosovo, ali prilično značajan za Srbiju: em će sa jedne strane evropski put za nju biti još neprohodniji, em sa druge postaje pion u odmjeravanju Zapada sa Rusijom i Kinom. Sve ovo skupa i te kako miriše na devedesete godine prošlog stoljeća.
Srbija svakako ima što da kaže u rješavanju kosovskog problema i brojni njeni interesi tu moraju biti priznati i zaštićeni. Ali da bi do toga došla, prethodno mora resetirati dosadašnju politiku. Kako prema Rusiji i Evropskoj uniji, tako i kad su u pitanju region i sama zemlja.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme
Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna
U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima
Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana
Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
