img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Kafa kod Gustava Klimta

01. jun 2022, 21:44 Robert Čoban
Fotografije: R. Čoban
MALO POZNATI BEČ: Vila Gustava Klimta,...
Copied

Detalji iz Beča: Marija Terezija je dobila najveći sarkofag a Sisi najviše cveća, epidemiološka maska koju je kreirala Klimtova unuka, egzotične životinje iz ekspedicija Habzburga

“Zar meni mora baš sve da se desi!”, rekao je car Franc Jozef prema pisanju “Politike” dan nakon Sarajevskog atentata. Pre toga, izgubio je brata Maksimilijana koga su Francuzi 1864. postavili za cara Meksika a tamošnji revolucionari na čelu sa Benitom Huarezom ga tri godine kasnije streljali. Jozefov sin Rudolf je 1889. u Majerlingu izvršio samoubistvo sa ljubavnicom Marijom Večerom, a ženu Elizabetu, popularnu Sisi, 1898. ubio je na obali Ženevskog jezera jedan italijanski anarhista.

Svi su sahranjeni u Imperijalnoj kripti u Kapucinerskoj kapeli u centru Beča, kao i 145 drugih carske porodice Habzburga tokom protekla četiri veka. Među njima je 12 careva i 18 carica.

SarkofagMarijeTerezije
…sarkofag Marije Terezije…

Od 107 metalnih sarkofaga, najveći je sarkofag Marije Terezije (tri puta veći od ostalih); najviše cveća ima kod Sisi, i zanimljivo Maksimilijana I, cara Meksika, ispred čijeg sarkofaga je neko ostavio sombrero, meksičku zastavu, meksičke pezose… Tu je sahranjena i poslednja habzburška carica Zita, udovica poslednjeg austrougarskog cara Karla (njegov grob sam video u crkvi sa pogledom na Atlantik na portugalskom ostrvu Madeira gde je 1922. i umro) koja je nadživela muža 67 godina i na čijoj je sahrani 1989. bio, kažu – ceo Beč.

Nemoguće je ne pomisliti da jedini potencijal za ovakvu turističku atrakciju ali i simbol državnosti i kulturnog nasleđa kod nas ima grobnica poslednjih Obrenovića – Aleksandra i Drage – koju sam imao prilike da posetim u kripti Crkve Svetog Marka u Beogradu. Ona je, na žalost, zatvorena za posetioce, a ja sam morao da potegnem veze kako bih video poslednje počivalište surovo ubijenog srpskog kraljevskog para.

Nakon polučasovne vožnje biciklom iz centra Beča, stigao sam do vile Gustava Klimta. Put me je vodio uglavnom uz obalu reke Vin koja polovinom svog toka, a dugačak je 34 kilometara, prolazi kroz Beč, pa zatim i pored Šenbruna i velelepnih zdanja ambasada Češke i Poljske.

U mirnom kraju Beča u 13. becirku, okružena drugim vilama, nalazi se dvospratna kuća čije je prizemlje od 1911. do 1918. služilo kao poslednji atelje najslavnijeg austrijskog slikara. Ovde je Klimt naslikao svojih 50 poslednjih dela pa i svetski poznata platna Portret Adele Bloh-Bauer II, Portret Frederike Marije Ber, Nevesta i Adam i Eva. 

Na travnjaku Klimtove vile postavljeni su mali baštenski stolovi pa je moguće popiti kafu. Dečko koji je ujedno konobar, prodavac ulaznica i kustos izložbe u Vili, uputio me je u detalje ovog zanimljivog mesta.

Kupila ju je 1923. jevrejska porodica Klajn i dogradila joj sprat i trem sa stepeništem. Nakon Anšlusa 1938. su pobegli iz Austrije, a nacisti su im oduzeli vilu. Posle oslobođenja, objekat i deo oduzete imovine im je vraćen, ali oni se tu nikada nisu vratili već su 1957. vilu prodali državi Austriji. Jedno vreme je u objektu bila škola da bi već zaboravljena vila 2012. postala mali muzej sa kafeterijom, idealno mesto da pobegnete od turistima pretrpanog centra Beča. Na odlasku konobar / prodavac suvenira / kustos mi pokazuje epidemiološke maske koje je dizajnirala Brigita Huber, bečka krojačica i praunuka umetnika. Klimt se nikada nije ženio ali je sa nekoliko devojaka imao čak 14 vanbračnih ćerki i sinova. Prabaka Brigite Huber – Konsuela Kamila Huber, služavka u Klimtovom ateljeu, imala je samo 14 godina kada dobila Klimtovo dete.

NacionalnaBibliotekaAustrije
…i Nacionalna biblioteka

Kada uđete u prostor Nacionalne biblioteke Austrije, prva asocijacija je, naravno, Hari Poter. Tu je smeštena sjajna izložba Careve najlepše životinje o prvim ekspedicijama Habzburga u egzotične krajeve Južne Amerike i Afrike u čijem sastavu su pored biologa i drugih naučnika bili i brojni slikari kako bi dokumentovali doživljeno. Neke od životinja donosili su u Beč, a retke od onih koje su preživele višenedeljna putovanja brodom, završavale su u Menažeriji dvorca Šenbrun , u najstarijem ZOO-vrtu na svetu – postoji 270 godina.
Posebno je bila zanimljiva ekspedicija u Brazil 1817–1821. do koje je došlo nakon što se Lepoldina, ćerka cara Franca Prvog, udala za naslednika brazilskog trona i budućeg cara Pedra Prvog. Umrla je u 29. godini nakon porođaja dok neki istoričari tvrde da je uzrok smrti bio nasilan napad njenog supruga.

Nacionalna biblioteka Austrije poseduje 12 miliona knjiga i locirana je u delu zamka Hofburg. Osim knjiga, čuva i veliki broj zvučnih snimaka slavnih kompozitora poput Antona Bruknera i Riharda Štrausa kao i originalne notne zapise najvećih imena klasične muzike.

Dok se pored Španske škole jahanja vraćam ka hotelu, razmišljam kako je Beč i pored enormno velikog broja naših zemljaka koji te nekad, posebno u prodavnicama, teraju da se osećaš kako si negde na Balkanu, bez svake sumnje nama najbliža velika svetska metropola. Naši ljudi u Beč odlaze uglavnom zbog autleta Pandorf, a oni sa nešto više ljubavi za umetnost svrate u Albertinu ili Muzej Leopold. Beč je, međutim, uvek mnogo više od toga – grad sa mestima na koje se ređe ide, na samo sat avionom od Beograda, a tako duboko u velikom svetu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure