
Saobraćajna nesreća
U saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori poginuli majka i dete iz Srbije
U saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori poginuli su majka i dete iz Srbije nakon što je vozilo u kome su bili sletelo u provaliju pored puta
Od 25. do 28. maja u Beogradu se održava festival moderne kosovske umetničke i društvene scene „Mirëdita, dobar dan“. Kako kažu organizatori, cilj je da se uklone barijere između dva naroda, a ne da se stvaraju nove. Na listu onih desničara kojima je ovaj festival najlakša meta upisala se i koalicija NADA okupljena oko DSS i zatražila zabranu održavanja festivala
Koalicija okupljena oko Demokratske stranke Srbije (DSS) zatražila je u utorak da se festival „Mirëdita, dobar dan!“ zabrani. Ova, od 3. aprila parlamentarna koalicija, stava je da festival promoviše „secesiju Kosova i Metohije“.
„Na ovom festivalu se na perfidan i podmukao način, pod velom kulturnih dešavanja u Beogradu, prestonici Srbije, promoviše secesija Kosova, čime se podriva ustavno-pravni poredak“, kaže predsednik DSS-a Miloš Jovanović.
Dodao je da je pravljenje paralela između dešavanja na Kosovu i Ukrajine, što je tema jedne od debate na Festivalu, „zlonamerna i opasna, sa jasnim ciljem udaljavanja Srbije od svojih saveznika iz Saveta bezbednosti“.
Iz NADA su predložili da bi vlast umesto „dodvoravanja stranim ambasadama“ zbog organizovanja „multietničkih manifestacija“, trebalo da brani „dostojanstvo srpskog naroda i države“.
Sudeći po saopštenju NADA, ni ove godine susret albanskih i srpskih umetnika sa Kosova u Beogradu neće proći ispod radara desničarkih partija.
Neki od „epiteta“ koji se lepe i festivalu i njegovim organizatorima su da su „srbomrsci“, „velikoalbanski lobisti“. Godinama unazad različiti incidenti obeležili su održavanje „Mirëdita, dobar dan“, upadalo se na izložbe, palile su se baklje.
Redovni partibrejker na festivalu je Milica Đurđević Stamenkovski sa svojim Zavetnicima. Ne propuštaju da na dan početka festivala protestuju na uglu Birčaninove i Kralja Milana ispred Centra za kulturnu dekontaminaciju, gde se festival održava. Za njih je „Mirëdita, dobar dan“ politički događaj jer promoviše kosovsku kulturu kao „autohtonu i isključivo albansku“.
Festival „Mirëdita, dobar dan“ nastao je 2004. godine sa ciljem da se dva kulturna područja Srbije i Kosova bolje upoznaju i povežu, a čitav projekat inspirisan je likom glumca Bekima Fehmijua. Cilj organizatora, Inicijative mladih za ljudska prava iz Prištine i Beograda, je da poruče srpskoj i kosovskoj javnosti, kao i političkim elitama, „da se barijere i prepreke moraju uklanjati, a ne stvarati nove“.
Ove godine festival će trajati od 25. do 28. maja, a prema rečima organizatora biće to „spoj umetnosti, savremene kulturne scene“ i otvaranja važnih pitanja koja predstavljaju „veliki izazov za kosovsko i srpsko društvo“.
Festival će biti otvoren izložbom „Sve naše suze“, „glasovima žrtava donetim u umetničkoj formi, jer je danas važnije nego ikada da ih čujemo“. Tokom trodnevnog programa biće prikazan i višestruko nagrađivani film „Košnica“ Bljerte Bašoli koji je ušao u uži izbor za nominaciju za Oskara.
SP/FoNet/DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori poginuli su majka i dete iz Srbije nakon što je vozilo u kome su bili sletelo u provaliju pored puta
U Zaječaru i Kosjeriću održavaju se redovni lokalni izbori
Postavljanje transparenta „Bolje ćaci nego naci“ izazvalo je veliko negodovanje i Beograđana koji su prolazili tim delom grada i na društvenim mrežama
Treći osnovni sud zaključio je da je zahtev Tužilaštva da se studentima osumnjičenim za napad na Miloša Pavlovića odredi pritvor neosnovanim, i da ih treba pustiti na slobodu
U Beogradu su se desila dva incidenta zbog transparenta „Bolje ćaci nego naci“ koji je postavljen između Narodne skupštine i Pionirskog parka. U oba slučaja policija nije zaštitila napadnutog, već napadača
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve