Vilu u kojoj je proživela svoje poslednje 33 godine, Jovanka Broz je uredila po ugledu na rezidenciju u kojoj je živela pre toga, sa Titom. Izložba „Partizanka i Fragonar“ otvorena u Galeriji Matice srpske, nastavila je u tom pravcu
Kad joj je umro suprug Josip Broz Tito, Jovanka Broz se preselila iz predsedničke rezidencije u Užičkoj 15 u vilu u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića 75, i iz starog prostora u novi prenela drage stvari.
Deo tog ambijenta u kome je živela svoje poslednje 33 godine, pokazan je na izložbi „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz“ koja je otvorena danas u sredu u Galeriji „Matice srpske“ u Novom Sadu.
Autori izložbe Nikola Ivanović i Ana Panić izabrali su da pokažu 36 umetničkih dela, njene lične predmete, fotografije i desetak komada nameštaja.
Nema pismenih ni usmenih svedočenja „zašto je izabrala da i u novom prostoru živi okružena nameštajem iz prestoničke rezidencije i zašto baš tim a ne nekim drugim stvarima“, kaže za „Vreme“ Nikola Ivanović. Pretpostavlja da se najverovatnije radi „o njenoj potrebi da zadrži svakodnevnicu u kojoj je do tada živela“.
Nakon Titove smrti, o njegovoj zaostavštini brine Memorijalni fond Josip Broz Tito, pa tako i o stvarima koje je Jovanka prenela na novu adresu. „Na svakoj je inventarski broj Fonda, što znači da je ona sve vreme živela kao u muzeju“, kaže Nikola Ivanović i dodaje da upravo zato Ana Panić i on svoju izložbu zovu „zbirka Jovankinih uspomena, imaginarni muzej sećanja“.
Svaki eksponat na izložbi je postavljen onako kako se nalazio u Jovankinoj vili. „U spavaćoj sobi je slika Dječje igre Miljenka Stančića iznad kreveta, tamo gde je bila u njenoj vili i pre toga u rezidenciji. Pored kreveta su dve gravire rađene po slikama francuskog rokoko umetnika Žana Onora Fragonara Dobra majka i Ljubavni zavet, a na stočiću je njegov portret Madam Rekamije“, navodi Nikola Ivanović.
Indikativno je, smatra Ivanović što se u spavaćoj sobi nalaze umetnička dela baš tog sadržaja „u čemu je moguće videti metaforu za Jovankino neproživljeno roditeljstvo“, isto kao što i izbor da joj u blizini bude Madam Rekamije poznata iz Francuske revolucije, govori da se moguće poistovećivala s njom zbog učešća u NOB-u.
Iako bi se zbog naslova ove izložbe moglo pomisliti da su Brozovi bili koleklcionari, u pitanju je slučajni skup slika različitih po stilovima, vrednostima i značaju, koje su dobijali na poklon. Među njima je najznačajnija Žene u razgovoru Vlaha Bukovca iz 1898. i monumentalno platno Mladena Josića Priprema toalete u stilu poetizovanog realizma.
„Jovanka Broz je bila uzor drugim ženama“ kaže za „Vreme“ Ana Panić. „Ona je svojim izgledom, ponašanjem i javnim nastupima nastojala da se prikaže kao neko ko zastupa ravnopravnost i emancipaciju žena. U intervjuima ’Svijetu’ i ’Bazaru’ priča o opterećenosti žene koja radi i na poslu i kod kuće, i predstavljala sebe kao ženu radi i ima radnu sobu“, kaže Ana Panić.
U radnoj sobi su Jovankin sto i stolica, i Žene u razgovoru Vlaha Bukovca. a na stolu su Fabričke radnice. „Jovanka Broz nije mogla da utiče koje će slike dobiti na poklon ali je uticala na to šta će biti na zidovima prostorija u kojima živi“, smatra Ana Panić.
Tako je, objašnjava, „izabrala Bukovčevo platno na kome dve žene razgovaraju i deluju sigurno u sebe, i Pripremu toalete, najreprezentativniju sliku iz Josićevog ciklusa portreta glumica i pozorišnog sveta iz Narodnog pozorišta u kome je on bio scenograf. Na ovoj slici je portret primadone beogradske Opere Katice Jovanović u raskošnoj haljini dok se pred ogledalom priprema za scenu. Izgleda da Jovanka nije bežala od buržoa-ukusa: na svim portretima predstavljena je kao gospođa, samo na jednom je u partizanskom šinjelu“.
Autori izložbe su pokazali i Jovankine haljine u kojima je portretisana, i njene portrete.
Izložna „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz“ realizovana je u saradnji Galerije Matice srpske i Muzeja Jugoslavije, kao prvi projekat programskog luka „Heroine“ Evropske prestonice kulture.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi su „uzor i nada“ za Evropljane koji su izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“ kad je u pitanju porodica, smatra novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski. Kako kaže, za oporavak demografije treba se ugledati na Mađarsku – iako je po proseku rađanja za samo 0,05 ispred Srbije
Uskršnju liturgiju je patrijarh srpski iskoristio da se obračuna sa rezolucijom o Srebrenici, „revizionizmom“ i navodnim guranjem pod tepih svih Golgota srpskog naroda
Dvadesetak osoba u Evropi je pohapšeno kao deo kriminalne mreže koja je varala ljude putem kol-centara. Najviše uhapšenih bilo je u Srbiji. A sve je počelo tako što je jedna penzionerka u Frajburgu došla u banku da podigne više od 100.000 evra u gotovini…
Tužilaštvo u Pančevu naredilo je sprovođenje istrage protiv muškarca iz Grocke zbog sumnje da je u napuštenoj kući u Pančevu skoro dva meseca zlostavljao, mučio i obljubio devojčicu. Osumnjičeni je uhapšen i u pritvoru je
U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pominju se konkretni slučajevi silovanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore u Bosni i Hercegovini, ranih devedesetih
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!