img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reportaža

Konoplja: Od farmerki do piva

02. april 2022, 15:33 Bojan T. Dragićević
Foto: Pxhere
Industrijski kanabis: Zaboravljena srpska tradicija
Copied

Srbija je u prvoj polovini prošlog veka bila najproduktivniji proizvodjač konoplje na svetu. U varošici Odžaci bilo je svetsko sedište berze konoplje. SFR Jugoslavija 1964. godine uništava ovu biljku i našu svest o njoj zavija u crno. Posao sa industrijskim kanabisom je danas unosan kao posao sa naftom

Konoplja, kučina ili kudelja, kanabis (latinski), marihuana (španski naziv iz Meksika), gandža (indijski), trava, vutra (žargonski), itd. Desetine je naziva za jednu ovu biljk.

U Barseloni je sredinom marta održan sajam konoplje koji se zove Spanabis (Spannabis). Ovo je bila najveća manifestacija ove vrste u svetu. Na jednom mestu sve je bilo izloženo: od semena, zemlje, ishrane, prehrane, do krema za životinje i lubrikanata.

Izložena je bila isključivo industrijska, tj. evropska konoplja. To je ona vrsta koja je dozvoljena i u Srbiji i koja je hranila i oblačila očeve naše i očeve otaca naših.

Svetski centar konoplje 

Srbija je u prvoj polovini prošlog veka bila najproduktivniji proizvodjač konoplje na svetu. U varošici Odžaci bilo je svetsko sedište berze konoplje. Odatle je svako jutro konoplja poskupljivala ili bila jeftinija u celom svetu. Posle toga je došao komunizam i unazadio tehnologiju.

Američki lobiji uništavaju i zabranjuju biljku 1950-ih. SFR Jugoslavija 1964. godine uništava ovu biljku i našu svest o njoj zavija u crno.

Multinamenska biljka

Danas samo u Evropi godišnji promet od ove biljke iznosi 56 milijardi evra. Srbija je što se tiče ovog posla najprimitivnija zemlja na Starom kontinentu. Još nemamo ni jasan zakon o konoplji. Ovde je reč isključivo o konoplji koja je legalna i koja nema psihoaktivne supstance.

Od konoplje se pravi sve. Papir od drveta je tri do četiri puta manje isplativ od konopljinog, a još je i lošijeg kvaliteta.

Konoplja se koristi za hranu, piće, kozmetiku, medicinu, ogrev, ulje, baterije, sve vrste izolacije, veterinu, cigle, itd.

Sve vrste lampi

Na sajmu u Barseloni su bila izložena nova semena, sve vrste lampi za gajenje konoplje 365 dana godišnje. Najveća zabluda je da se ove lampe koriste isključivo za nelegalnu konoplju. Veća je potražnja veštačkog svetla za industrijsku konoplju, lekovito bilje, skupe sorte paradajza, jagoda, itd.

To voće gajeno pod lampama ima sličan ukus kao da ste ga doneli iz bašte pre nekoliko minuta. U Ikei prodaju njihove kućne lampe za uzgoj biljaka malog kapaciteta.

Đubrivo i prehrambeni proizvodi su u na Spanabisu bili prisutni u svakom obliku: pivo, sladoled, peciva, paste, kolači, napici i iće i piće od konoplje.

Od Mercedesa do farmerki

Mercedes i BMW koriste konoplju u svojim vozilima. Velika su očekivanja u zameni plastike.

Pamuk je gotovo besmislen u poređenju sa konopljom. Levi Štraus je prve pantalone napravio od konoplje. Problem je bio što su bile neuništive i izgledale su kao nove i posle 20. godina.

Konopljanska groznica

I Hrvatska i Slovenija su imale svoje izlagače koji su veoma dobro pozicionirani na svetskom tržištu.

Srbija mnogo gubi što ne učestvuje u ovoj “zlatnoj groznici”. Posao sa konopljom je unosan kao posao sa naftom.  Nadajmo se da se ne dogodi da naše drage komšije počnu da nam decu zapošljavaju za malu nadnicu na poljima konoplje na našoj zemlji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

gandža industrijska konoplja kanabis Konoplja kučina kudelja Marihuana Spanabis trava vutra
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure