
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
foto: fonet
„Svih ovih godina mi smo svakodnevno bili izloženi pretnjama, napadima, tužbama. Ništa od toga nas nije i neće nas uplašiti, istrajni smo u borbi da Beograd postane dobar grad za sve“
Kandidat za gradonačelnika Beograda ispred koalicije „Moramo“ Dobrica Veselinović kaže za portal „Vremena“ da je kampanja na svim nivoima protekla u senci onoga što se dešava u Ukrajini, ali da je najveći izazov u bio neravnopravan položaj u medijima.
„Ruska agresija na Ukrajinu obojila je kampanju na svim nivoima. Za nas tu nije bilo dileme, odmah smo osudili agresiju, pridružili se protestima protiv rata u Ukrajini i solidarno stajali za mir“, kaže Veselinović.
Njegovi utisci sa stotina štandova, komšijskih razgovora i intenzivne kampanje od vrata do vrata su „sjajni“. Kaže da im ljudi „rado otvaraju vrata, prilaze sa osmehom“. „Jedna reč pored osećaja velikog optimizma preovlađuje – srećno. Ja sam uveren da novo, srećnije doba dolazi“.
Od građana su čuli da ih najviše muče pitanja zagađenja vazduha, kao i pitanje pravca u kom se Beograd razvija jer se „grada sada razvija prema željama investitora, a ne potrebama građana“. Muče građane, kako kaže, i pitanja „saobraćaja, decentralizacije, lošeg stanja zdravstva i obrazovanja“.
Koalicija Moramo okuplja leve i zeleno orijentisane partije i pokrete. Na nivou Grada Beograda okosnicu koalicije čini pokret Ne davimo Beograd, sada već gotovo deceniju prepoznatljiv po idejama za razvoj Beograda kao „zelenog, održivog, solidarnog i pametnog grada“.
Na pitanje o najvećim izazovima tokom predizborne kampanje za gradske izbore, Veselinović navodi da je to neravnopravan položaj u medijima „jer nije bilo debate između kandidata“. Za njega je veoma problematično i „menjanje zakona i propisa u vezi sa izbornim radnjama neporedno pred izbore“. „No, za nas je to ’redovno’ stanje u kojem radimo već duže vreme“.
„Svi ovih godina mi smo svakodnevno bili izloženi pretnjama, napadima, tužbama. Ništa od toga nas nije i neće nas uplašiti, istrajni smo u borbi da Beograd postane dobar grad za sve“, kaže Dobrica Veselinović.
Navodi da Ne davimo Beograd već mesecima radi na obuci kontrolora i da je pokret spreman da „odbrani svaki glas“. „Saradnja i koordinacija unutar opozicije postoji, tako da smo spremni za svaki pokušaj krađe. Poslednji slučaj fantomskih birača samo još jednom pokazuje da SNS ne preza ni od čega, ali spremni smo i na to. Neće im proći!“
Od 3. aprila očekuje da veliki broj ljudi izađe na glasanje. „Očekujem da oslobodimo Beograd, već četvrtog aprila znam da ćemo unutar institucija raditi na tome da Beograd postane dobar, zelen, održiv, solidaran i pravedan grad“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve