img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Volodimir Zelenski: Glavna meta Vladimira Putina

26. фебруар 2022, 10:18 Sofija Popović
Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP
Putinova glavna meta: Volodimir Zelenski
Copied

Komičar, glumac i šesti predsednik nezavisne Ukrajine. Teži bliskim vezama sa EU i NATO. Zamera Zapadu da ne čini dovoljno da zaštiti Ukrajinu. Kaže da je on „glavna meta ruske agresije“ koja za cilj ima „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine. Što se ovog drugog tiče, Zelenski je Jevrejin

Volodimir  Zelenski rođen je 25. januara 1978. godine u Krivi Rog jugoistočno od Kijeva. Odrastao je u jevrejskoj porodici, a zbog inženjerskog posla svog oca Oleksadra neko vreme proveo je u Mongoliji. Završio je pravni fakultet u rodnom gradu, ali se nikada nije bavio pravom. Karijeru je gradio u industriji zabave.

Pre nego što je ušao u politiku, Zelenski je ukrajinskoj javnosti bio poznat kao glumac i komičar. Još kao student učestvovao je na komedijaškim takmičenjima, a 1990-tih osniva trupu „Kvartal 95“ sa kojom je 2003. godine dobio TV šou koji je veoma brzo osvojio ukrajinsku publiku. Bio je voditelj mnogih zabavnih emisija, poput „Plesa sa zvezdama“. Zelenski je 2010. godine bio autor popularne emisije „Smej se komičaru“, a nakon toga i „Vruće stolice“. Uspešna televizijska karijera donela mu je i nekoliko filmskih uloga.

Nakon što je u komediji igrao ulogu predsednika Ukrajine, u politiku je ušao 2018. godine i osnovao političku partiju „Sluga naroda“. Već naredne godine se kandidovao na predsedničkim izborima. Odmah po objavljivanju kandidature bio je favorit.

Tokom kampanje obilazio je zemlju sa svojom humorističkom emisijom, što je odudaralo od tradicionalnih formi političkih kampanja. Glavni kanal u komunikaciji sa građanima bile su mu društvene mreže, zbog čega je od svog protivnika u kampanji, tadašnjeg predsednika Ukrajine Petra Porošenka, dobio nadimak „virtuelni kandidat“.

Na tim izborima Zelenski je pobedio sa više od 70 odsto osvojenih glasova i postao šesti predsednik nezavisne Ukrajine. „Obećavam da vas nikada neću izneveriti. Još nisam zvanično predsednik, ali – kao ukrajinski građanin mogu da kažem svim državama nastalim iz Sovjetskog Saveza da pogledaju u nas. Sve je moguće“, govorio je Zelenski uoči proglašenja rezultata 2019. godine.

Iako je nastupao kao prozapadni političar koji je još u kampanji najavljivao da će težiti bliskim vezama sa Evropskom unijom i NATO, među njegovim ciljevima bila je i reintegracija ruskih pobunjenika u istočnim regionima Ukrajine. Neretko se direktno obraćao Ukrajincima kojima je maternji jezik ruski. Bio je kompromisno rešenje, prihvatljiv i za Ruse iz Donjecke i Luganske regije. To se ubrzo izjalovilo.

Za loše stanje u Ukrajini, zemlji sa velikim razlikama između bogatih i siromašnih, optuživao je „staru elitu i „sistemske političare“. Kako je ranije pisao Dojče vele, ubrzo se pokazalo da je umesto stare nastala „nova elita“ koju su činili predsednikovi prijatelji.

Deo javnosti ga je kritikovala i zbog toga što se ministri i guverneri menjaju „kao na traci“, a pored toga smenjeni su i neki funkcioneri koje su Zelenski i njegova partija predstavljali  kao „reformatore“. Za vreme pandemije koronavirusa dva puta je smenjivao ministre zdravlja. Vladajuća većina se bila uzdrmala nakon što je deo poslanika iz njegove partije odbio da usvoji zakon o bankama koji je „gurao“ predsednik, a koji je tražio Međunarodni monetarni fond.

Američki Stejt dipartment, ali i sam Zelenski, tvrde da je on „glavna meta ruske agresije“. „Imamo informaciju da sam neprijatelju glavna meta ja, a potom moja porodica. Ostajem u glavnom gradu sa svojim ljudima“, rekao je Zelenski. Kaže da je Rusija napala Ukrajinu „na lukav način kao nacistička Nemačka za vreme Drugog svetskog rata“.

Demantujući dezinformacije da je pobegao iz Kijeva, Zelenski se u petak preko društvenih mreža dramatičnim porukama javljao sa ulica glavnog grada u kome odjekuju eksplozije i koji očekuje prodor ruskih trupa. Oštro je zamerao evropskim liderima da sprovode „neefikasne akcije da uspore rusko napredovanje“.  „Siguran sam da vidite ovo, svi vi, cela Evropa. Ali ne vidim baš šta ćete uraditi povodom toga. Kako ćete braniti sami sebe kada ste tako spori da pomognete Ukrajini“.

Zelenski se obratio i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu pozivajući ga da stupi u pregovore sa ukrajinskom vladom o prekidu vatre i neutralnosti Ukrajine.

Proglasio je ratno stanje i opštu mobilizaciju u zemlji i pozvao sve ratno sposobne Ukrajince da uzmu oružje u ruke i brane svoja sela i gradova. Stanovnike Kijeva Zelenski je pozvao da napadnu neprijatelja sa svih strana i da se spreme za ulične borbe ako se desi nezamislivo – da ruske trupe prodru u centar grada.

Iako je ubedljivo pobedio na predsedničkim izborima, Zelenski je ostao autsajder u poltičkom sistemu zemlje. Delovalo je da nema kontrolu nad institucijama. I sada se stiče utisak da ne postoji jedinstvena komanda ukrajinske odbrane i da je Zelenski u priličnoj meri odsečen.

Profesionalni glumac i komičar se na čelu države našao u najtragičnijem trenutku za Ukrajinu od Drgog svetskog rata. Ličnom hrabrošću pokušava da motiviše sunarodnike.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kijev predsednik Ukrajine Rat u Ukrajini Sluga naroda Ukrajini Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure