
Nemačka
Strani studenti kao izvor prihoda
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
Premijer Mađarske godinama unazad vodi izrazito prorusku politiku. Nešto više od mesec dana pre parlamentarnih izbora ipak se nije usudio da se još više izoluje u EU i priključio se sankcijama protiv Moskve zbog Putinovih poteza u Ukrajini jer 70 odsto Mađara podržava članstvo Mađarske u Uniji
Mađarski premijer Viktor Orban poslednjih 12-13 godina, nakon susreta u Moskvi sa Vladimirom Putinom 2009. godine, vodi izrazito prorusku politiku. Posle tog susreta obrnuo je za 180 stepeni svoj dotadašnji odnos prema Rusiji. Dok je bio u opoziciji najoštrije je, recimo, bio osudio tadašnjeg premijera Ferenca Đurčanja zbog druženja sa Vladimirom Putinom (Ferenc ga je jednom ugostio u svojoj kući i pripremio mu večeru) i to nazvao „izdajom mađarskih nacionalnih interesa”. Ali, u to vreme su bili drugačiji i Vladimir i Ferenc i Viktor.
Došavši ponovo na vlast spektakularnom dvotrećinskim većinom 2010. već je imao pripremljen teren u Moskvi, a njegovom okretanju prema istoku doprinelo je i mnogo gorkih neuspeha na zapadu. Sveže izabran za premijera odjurio je tada u Brisel da traži razumevanje za budžetski minus daleko veći od standarda Evropske unije od 3 posto, ali ga je tadašnji šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo hladno odbio. Orban je onda dao nogu MMF-u, uzeo mnogo skuplje kredite sa istoka i „nacionalizovao” privatni penzijski fond.
Svađa sa Unijom svoju prvu kulminaciju dostiže kada je usvojen novi Zakon o medijima koji je državne, i ne samo državne, medije pretvorio u propagandni servis režima, što je bio presedan u EU. Kazna je bila blaga, propaganda nesmetano funkcioniše od onda.
Dolazi do redovnih susreta sa Putinom, čiji je najopipljiviji rezultat sporazum o dogradnji nuklearke Pakš2 i ruskog zajma od 10 milijarde evra. Izgradnja do danas nije počela, jer nisu odobreni svi planovi (navodno zemljište oko Dunava nije dovoljno stabilno za takvu gradnju).
Mnogi nezavisni posmatrači ne prestaju da se čude sve prisnijoj vezi Orbana i Putina: da li ga ruski predsednik nečim ucenjuje, drži ga u šaci? Ili je Viktor toliko razočaran u Zapad, da svoju i budućnost zemlje, koju vodi čeličnom voljom, vodi ka istoku. „Ima života i izvan Unije”, izjavio je odavno Orban i učlanio zemlju u Savet koji obuhvata Azerbejdžan, Turkmenistan, Tursku itd.
Sa susednom Ukrajinom Fidesova vlada ima izrazito hladne odnose. Budimpešta navodno brani interese tamošnje mađarske manjine (oko 100 hiljada Mađara živi u Ukajini) i kažnjava Kijev gde god stigne zbog nedavnog Zakona o jezicima nacionalnih manjina koji, tvrde Mađari, diskriminiše manjinske jezike. To je dovoljan razlog da Orban stavi veto na svaki pokušaj NATO-a da održi sastanak na vrhu sa Ukrajinom.
Šlag na torti je njegova politika na Zapadnom Balkanu, koja je podređena geopolitičkim interesima Moskve.
Posle takve predistorije dolazi do sadašnje ukrajinske krize. Orban je bio spreman na još jedan riskantan potez pa je na početku februara u Moskvi prihvatio ulogu korisnog idiota kada je na zajedničkoj konferenciji za štampu bez ikakvog prigovora odslušao antizapadne tirade Putina – premijer zemlje članice NATO-a i Evropske unije.
I onda, posle svega toga, u utorak dolazi do usaglašavanja stavova Mađarske sa 27 članica EU o sankcijama prema Rusiji. Na pripremnom sastanku, na nivou ambasadora, mađarski predstavnik nije smeo da glasa za sankcije, nego je tražio da se konsultuje sa Budimpeštom. I Orban je pristao.
Malo više od mesec dana pre parlamentarnih izbora ipak se nije usidio da se još više izoluje u Uniji. Oko 70 posto mađarskih glasača je još uvek za EU.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
U Agenciji za privredne registre upisana su dva novoosnovana udruženja koja imenima podsećaju na naziv budućeg pokreta predsednika Srbije Aleksandra Vučića - Pokret za narod i Pokret za narod i državu, sa istim sedištem i istim zakonskim zastupnikom
Na zgradu Pošte Kosova u Zvečanu bačene su ručne bombe. Za počiniocima traga kosovska Antiteroristička jedinica
Studenti u blokadi tvrde da njihovi zahtevi nisu ispunjeni, vlast da jesu. Studenti ne žele da odustanu od borbe, vlast čini sve ne bi li pobunu koja se proširila na čitavo društvo ugušila. Studenti kažu da vlast povećava stepen nasilja
Kako je Srpska pravoslavna crkva oblikovala kulturu sećanja poslednjih decenija? Zašto je Peti oktobar bio praznik za Crkvu i kako je Vučić opet sabio SPC u ćošak? O tome u novoj knjizi piše Karin Roginer Hofmajster
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve