Dok državna turistička organizacija Ukrajinu promoviše sloganom „Keep Calm and Visit Ukraine“, širom zemlje se održavaju ratni kursevi i borbeni trenizi na kojima u velikom broju učestvuju i žene. Istraživanje Kijevskog instituta za istraživanje javnog mnjenja pokazuje da je jedna trećina Ukrajinaca spremna da u slučaju rata uzme oružje u ruke
Dok Rusi gomilaju trupe duž granice sa Ukrajinom i Zapad bruji o tome da Putin tek što nije napao, u Ukrajini se život odvija normalno, makar na površini, piše nemačka novinarka Daniela Pruger za „Tagesšpigel“. Već osam godina navikli na život u ratnom stanju, Ukrajinci se bez ikakve panike za svaki slučaj pripremaju za „rusku invaziju“ koju najavljuje ko stigne, a što Kremlj uporno demantuje.
Reportaža Danijele Pruger daje uvid u deo ukrajinske svakodnevnice.
Ratni kurs za žene
Oleksandr Bilecki se još 2014. na istoku Ukrajine borio protiv ruskih separatista koje finansira i podržava Rusija. Ratni veteran u jednoj od sala univerziteta Taras Ševčenko drži kurseve samoodbrane i preživljavanja za žene, za koje kaže da su „savesnije“ od muškaraca i da će svoje znanje prenositi na druge.
Ukraine Day of Armed ForcesPripadnice ukrajinske vojske / Foto: AP Photo/Andriy Andriyenko
U hodniku ispred amfiteatra je veliki red u kome čeka oko 200 žena koje hoće da nauče kako da se ponašaju u kriznim situacijama – pa i u najgorem slučaju moguće ruske invazije. Bilecki objašnjava da je najvažnije da se „pođe od najgoreg“, pa je onda svaki drugi rasplet „neka vrsta bonusa“. Publika je šarolika, tu su instruktorke fitnisa, majke i domaćice, doktorke, mnoge sa manikiranim noktima, sve pažljivo slušaju, što čuju zapisuju u beležnice.
Dok se u pozadini projektuje powerpoint prezentacija, Bilecki nabraja najvažnije: mentalnu spremnost, taktiku, sposobnost, opremu. Priča da su iz istorije naučili da u slučaju opsade grada može da dođe do nestanka električne energije, oskudice prehrambrenih arikala, prestanka rada gradske čistoće.
Ukrajinska ženska garda
Dok je Oleksandr bio na frontu, njegova supruga, advokatica Olena (39) je bila u Kijevu i na Fejsbuku napravila grupu „Ukrajinska ženska garda“. Grupa je članicama čiji su muževi na frontu bivali ranjeni ili ubijeni, pružala emocionalnu podršku. Usput su bivale obučene i kako da pucaju i da se brane. Ženska garda je bila poslednji put aktivna 2018, do kada je preko 30.000 žena prošlo njen trening. Sledile su relativno mirne godine.
Olena, majka troje dece trudna sa četvrtim, sada pomaže mužu da organizuje ove kurseve. Kaže da žene koje dolaze hoće da se informišu, hoće da znaju koje zalihe da nabave, gde treba da se sakriju uslučaju opasnosti, kako da se u slučaju rata umreži komšiluk.
Ukraine Russia TensionsPoslednjih nedelja sve više rezervista ide na ratnu obuku / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
U poslednjem redu sale sedi Oksana (44) koja je 2014. sa mužem pobegla iz Donjecka na istoku zemlje. Njeni roditelji i dalje žive u gradu koji u potpunosti kntrolišu separatisti koje podržava Rusija. Zbog toga što povremeno posećuje porodicu, neće da se navede njeno ime.
Kaže da je došla na ovaj kurs jer hoće da „napravi red u glavi“. Do sada je nabavila samo komplet za prvu pomoć . Priča da je 2014, samo dve godine posle Evropskog fudbalskog prvenstva koje je organizovano u Poljskoj i Ukrajini i na kojem su se utakmice igrale i u Donjecku, bila „nepripremljena“. Ne želi da se ikada više oseća toliko bespomoćno.
Blokčetom u grkljan
Druge žene kažu da ne znaju gde bi se drugde informisale. Na pitanje Bileckog ko kod kuće ima oružje ili bar biber sprej, nekolicina slušateljki diže ruke.
Oleksandr im savetuje da se raspitaju gde se u komšiluku nalaze bunkeri za slučaj vazdušne opasnost, ko je od komšija lekar, ko zanatlija, ko poseduje daču u koju bi moglo da se pobegne.
Njegovo predavanje se završava praktičnim treningom, na koji su prisutne žene sve vreme čekale. Jedan bivši vojnik na jednoj od učesnica kursa demonstrira kako se treba braniti od napadača, kako i blok za pisanje može da se pretvori u oružje: urola se, postane tako čvsrt, pa njime može da se udari u grkljan ili slepoočnicu. Pokazuje kako se to radi.
Teritorijalni odbrambeni bataljoni
Dok državna turistička organizacija zemlju promoviše sloganom „Keep Calm and Visit Ukraine“, i na severnom obodu grada se takođe održava borbeni trening za rezerviste, u kome mogu da učestvuju i žene. Tu, na zemljištu fabrike asfalta, inače često dolaze vozači kros motocikla.
Sada se tu svake subote okuplja grupa koja je priključena Terirorijalnim odbrambenim bataljonima osnovanim 2014. koji operišu u sklopu ukrajinske armije. Za slučaj rata u skplopu ovih bataljona je obučeno na stotine hiljada rezervista. Istraživanje Kijevskog instituta za istraživanje javnog mnjenja pokazuje da je jedna trećina Ukrajinaca spremna da u slučaju rata uzme oružje u ruke.
Streljana u Babinom Jaru
Trideset minuta autom odatle Roman Kozub se nalazi u streljani. I ovaj tridesetpetogodišnjak je spreman da brani svoju zemlju. Kaže da u ovoj situaciji, kada države kao Nemačka Ukrajini šalju 5000 šlemova, ima osećaj da mora da uzme stvari u svoje ruke. Roman je otac dvoje dece i radi u IT branši.
Ukraine EpiphanyUkrajinski vojnici na liniji razdvajanja se ruskim separatistima u Donjeckoj oblasti / Foto: Ukrainian Defense Ministry Press Service via AP
U klancu Babin Jar zapadno od centra Kijeva, gde su esesovske jedinice 1941. ubile najmanje 100.000 ljudi, ne nalaze se samo spomen obeležja, već i streljana. Tu se sastaju muškarci koji razmatraju da se priključe odbrambenim bataljonima. Na parkingu bivšeg sovjetskog objekta pretvorenog u sportski centar nalazi se dvadesetak muškaraca. Poznaju se, pozdravljaju se. Razgovaraju na ruskom i ukrajinskom, pričaju viceve, prepričavaju akcione filmove i jedan drugom zahvaljuju na sremnosti da služe svojoj zemlji.
Kozub saznaje šta ga ovde očekuje: od pomoći u slučaju katasrofe do borbe. „U slučaju da grad bude napadnut, biće mnogo ranjenih, mnogi ljudi će početi da beže“, kaže i dodaje da „kao muškarac želi da brani grad sa oružjem u ruci“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Kalenić pijace počeće početkom 2025. godine. To je najveći kapitalni projekat ove godine u Beogradu po iznosu sredstava - dve milijarde dinara. Prethodna rekonstrukcija Kalenića završena je 2017.
Udruženja poljoprivrednika su najavila protest za petak, 19. jul, zbog neispunjenih obećanja bivše premijerke, a sadašnje predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić
Četvorica čuvara i dvoje osuđenika lakše su povređeni kada su se sudarili putničko vozilo i kombi Ministarsva pravde na regionalnom putu Pančevo-Vršac kod Alibunara
Praćenje vehabija će biti nastavljeno, ali teško je sprečiti pojedinačne akte, pa je Dačić naglasio da je zato potreban stalni nadzor svih pripadnika tog pokreta
Izborna kampanja Džoa Bajdena nakon atentata na Donalda Trampa mora hitno da se menja. Iz igre se izbacuju svi verbalni napadi na bivšeg predsednika jer bi to u klimi kojom dominara slika njegovog krvovog lica sa uzdignutom pesnicom bilo kontraproduktivno. Analitičari smatraju da je ionako težak put Bajdena ka reizboru postao još teži. Tramp je u ponedeljak stigao u Milvoki gde će na konvencije Republikanske biti i zvanično nominovan za predsedničkog kandidata
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!