img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Bolivija: Bitka za litijum visoko u Andima

19. decembar 2021, 12:11 M. M
Foto: Tanjug/AP Photo
Popustio pod "nežnim pritiscima za jednake uslove": Bivši predsednik Bolivije Evo Morales
Copied

Domorodački narod Kečua poštuje 4.000 kvadratnih milja ravnice zvane Salar de Ujuni koju prekriva so, jer su njihovi preci verovali da je ona mešavina majčinog mleka boginje i slanih suza njene bebe. Za izvršnog direktora teksaške firme EnergyX Tiga Igena ta „čista bela lepota dokle pogled seže“ je riznica litijuma

Kada je tim energetske start-ap firme sa trideset zaposlenih iz Ostina EneryX krajem avgusta otputovao da bi se sastao sa lokalnim i nacionalnim liderima u bolivijskom litijumskom kompleksu i ubedio ih da ima tehnologiju koja bi omogućila da Bolivija sa svojih 12 miliona stanovnika postane globalna sila zelene energije, konferencija koju su planirali je otkazana i obezbeđenje je blokiralo lokaciju Salar de Ujuni. Lokalno stanovništvo je zapretilo protetsima i blokadom puteva.

Samo dve godine ranije litijumski dogovor između Eva Moralesa i jedne nemačke firme doveo je do protesta koji su se na kraju proširili širom zemlje. Morales je bio primoran da raskine ugovor samo nedelju dana pre nego što je pobegao iz zemlje.

Sadašnji predsednik, koji je bio ministar ekonomije pod Moralesom, predvodi koaliciju Moralesovih socijaldemokrata i više doktrinarnih levičara. Suočava se sa izazovima lokalnih pokreta koji se protive socijalističkoj vladi i nepoverljivi su prema strancima na koje gledaju kao na eksploatatore rudnog bogatstva Bolivije iz 17. veka.

Lokalni političar koji je predvodio proteste Marko Pumari zahtevao je utrostručenje tantijema za provinciju Potosi i lokalno učešće u vlasništvu nad litijumskim preduzećima i zapretio: „Ukoliko bez našeg prstanka izaberu neku stranu kompaniju, pokrajina će se mobilisati. Vlada se igra sa vatrom.“

Slično misle mnogi meštani. Tako Roza Belen Hulakam koja živi od proizvodnje proteinom bogate biljke kinoa kaže da će blokirati puteve ako ih ne budu poslušali. Uskoro su stigli predstavnici Vlade da bi umirili protest.

Ministar energetike i šef bolivijske litijumske kompanije Franklin Molina, koga su demonstranti hteli da oteraju uz tradicionalni ples i pesme, s vencem cveća oko vrata ih je ubeđivao da je to «litijum za Bolivijce», da će litijumska industrija obezbediti socijalne programe, da će jednog dana proizvoditi baterije, a možda i električne automobile.

Direktor EnergyX Tig Igen «nije shvatao zašto su Bolivijci protiv nečega što je za njih dobro», piše „Njujork tajms“. Posle neuspelog sastanka je otišao u La Paz, kucao na mnoga vrata ministara, zamenika ministara i direktora bolivijske litijumske kompanije, u luksuznim restoranima večerao suvu somovinu i svinjetinu na žaru.

Ta priča „Njujork tajmsa“ od 16. decembra pod naslovom «Energetska bogatstva u Boliviji mame globalne udvarače» o «donkihotovskoj misiji» male teksaške EnergyX koja je u Boliviji u borbi za litijum pokušala da pobedi kineske i ruske industrijske gigante, liči na kombinaciju vestern romantizacije američkih pionira u vreme prvih bušotina nafte u Teksasu i holivudske verzije priče o Davidu (mala teksaška start-ap firma) i dva Golijata (Kina i Rusija).

Jeste, doduše, da «revolucija čiste energije“ podstiče talas odlučnih biznismena, poput Elona Maska, koji se nadaju da će na raskrsnici geopolitike i klimatskih promena mesta bogata mineralima, kao što su Bolivija, Demokratska Republika Kongo i južni Pacifik, doživeti procvat.

Prema „Njujork tajmsu“ u Boliviji prednost ima Kina, kojoj se Evo Morales približio pre nego što su ga bili proterali iz zemlje. Kineska preduzeća su u poslednje tri godine u Južnoj Americi i Meksiku zaradila oko 4,5 milijardi dolara u litijumskim investicijama. Kineske banke namenski daju zajmove sa niskim kamatnim stopama kineskim rudarskim i građevinskim kompanijama. A i onaj Vladimir V. Putin je najmanje dva puta razgovarao telefonom sa bolivijskim predsednikom Luisom Arseom o litijumu i drugim stvarima.

Dok je, sa druge strane, Tig Igen tvrdio da praktično ne dobija nikakvu pomoć američke vlade. Osim što su američki zvaničnici saopštavali da je njihova najbolja nada da «nežno pritiskaju za jednake uslove».

Od 20 kompanija koje su konkurisale, osam je dobilo dozvolu bolivijske vlade za pilot istraživanja litijuma: četiri iz Kine, jedna iz Rusije, jedna iz Argentine i dve iz SAD. EnergyX je u oktobru u Boliviju isporučio kontejner opremljen pumpama, ventilima, rezervoarima i membranama za odvajanje litijuma od slane vode.

M.M./New York times

 Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Bolivija EneryX Evo Morales Kina Litijum litijumsk kompanija Luis Arse Rusija SAD Salar de Ujuni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure