img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srđan V. Tešin, pisac

Dela su jedino opravdanje

18. april 2001, 21:19 Redakcija Vremena
Copied

"Pretpostavljam da vas samo u Srbiji kritičari nazivaju mladim piscem sve do četrdesete"

„Generacija“ devedesetih dolazi sa nekom vrstom otklona prema svemu generacijskom. Šta lezi u osnovi tog jakog individualizma?

Zadržao bih se, ipak, na odrednici „pisci rođeni sedamdesetih“, jer je fakat da su se devedesetih formirale barem dve struje u srpskoj književnosti: jednu čine pisci poput Arsenijevića, Žurića, Marojevića, Valjarevića, Ćirića i drugih koji nastupaju nekako istovremeno, a većina od njih čak i knjige objavljuje kod istog izdavača; drugu struju čine pisci koji dolaze u talasima i na prvi pogled se ne može utvrditi njihova bliskost. Ovu drugu struju, kojoj i sam pripadam, teže je sagledati, ne samo zbog toga što se proces formiranja i etabliranja pojedinih autora odvijao neujednačenim tempom, već i zbog toga što su knjige koje pišemo žanrovski toliko razuđene da je teško pričati o jednom karakterističnom poetičkom modelu. Pisci rođeni šezdesetih pišu „stvarnosnije“ priče od nas, da citiram Sašu Ilića. Rekao bih da je razlika između nas u tome što se ne trudimo da opišemo svet već da ga razumemo. Ovaj dualizam može se u nekim nijansama tumačiti i onim što se u sholastici nazivalo „problemom vere i razuma“. Naši generacijski prethodnici kao da kažu: „Verujemo u stvarnost da bismo je razumeli, imamo poverenja u nju jer se ona dokazuje u svojoj očiglednosti.“ Kritika, koja se danas sve ozbiljnije bavi našim knjigama, kaže da se, rečju, „naše poetike“ baziraju na lirizmu, fantazmagoričnosti i ironičnoj istoriji. Zbog toga nas i porede sa onom linijom pisaca koja polazi od Kiša i Pekića i stiže do Basare i Petrovića. Mislim da se na nas može primeniti ona čuvena Sioranova maksima: „Kada bi život bio stvarnost, ko bi mogao da ga podnosi?“

Da li se može reći da jedna od bitnih razlika leži u pokušaju da „najmlađi srpski pisci“ direktno komuniciraju s onim što se dešava u njihovom okruženju?

I ovde imamo terminološku zbrku: kako je moguće da ja, koji sam u književnoj periodici zastupljen još u vreme SFRJ, pripadam generaciji „najmlađih srpskih pisaca“? Isti slučaj je i sa Nenadom Jovanovićem i sa Uglješom Šajtincem. Pa mi imamo po trideset godina?! Znam bar petoro pisaca dosta mlađih od mene koji već imaju zapažene knjige. Zar je toliko teško shvatiti da istorija i književnost „ne počinju od nas i ne završavaju sa nama“? Pretpostavljam da vas samo u Srbiji kritičari nazivaju mladim piscem sve do četrdesete.

Ne verujem u to da se može pisati a ne učestvovati u kreacijama duha vremena, ipak sociolozi kulture će morati da se pozabave problemom eskapizma u srpskoj književnosti. Ko treba da bude nazvan „spavačem“ a ko „budnim“ piscem? Kažu da se u srpskoj književnosti nikad više nije kukalo nad zlom sudbinom pisca i nemogućnosti da se pišu knjige koje nešto znače. Pa zašto pisati o tome kako ne može da se piše? Koji su razlozi zbog kojih pisci više ne pišu „knjige nad knjigama“? Ako u književnost počnemo da umećemo samo golo oduševljenje činjenicama bez stroge poetičke zasnovanosti, doći ćemo do onoga što Pol Valeri naziva „igranjem šaha prema pravilima lotoa“. Ono što mi se događa je posebno, bez obzira na to što se dešava milionima u ovoj zemlji. I ja to pokušavam da razumem, da uspostavim komunikaciju, da opstanem u tom svetu koji je stvaran a koji stvaram. Ne verujem u to da „direktno komuniciramo sa okruženjem“. To bi značilo nekakvu vrstu alibija za dela koja stvaramo, a zapravo, naše jedino opravdanje jesu naša dela.

Na čemu se zasniva verovanje u moć literature?

Neko čita da bi znao, a neko da bi zaboravio. Ne postoji istina, ne postoji svet, već istine i svetovi, ne postoji literatura već literature, ne moć već moći. Tamo gde ja mogu da delujem neko iz moje generacije ne može i obratno. Šajtinac je najizvođeniji mlađi srpski pozorišni pisac, a Jovanović najnagrađivaniji pesnik. To generaciju „tragača“ čini ubedljivom, ali je nerv koji nas nagoni na traganje ono što bih ja nazvao „Penelopinim tkanjem“: svaka nit je samo deo ćilima, kao što je svaka knjiga samo deo borhesovski nedostižne jedne knjige. Verujemo u to da sklapamo mozaik knjiga kojim se do te knjige dolazi. Čitanje i pisanje dva su pola iste potrage.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Film i politika

06.avgust 2025. Sonja Ćirić

Zašto na Festivalu u Vrnjačkoj banji dominiraju filmovi Željka Mitrovića

Ko zapravo politizuje Festival scenarija u Vrnjačkoj banji i da li je Srpska napredna stranka napravila festival za sebe i svoju kulturu

Leto

05.avgust 2025. S.Ć.

Avgust mesec muzičkih festivala

Barem desetak festivala različite muzike biće održano do kraja avgusta diljem Srbije, nekoliko njih čak i istovremeno

Tužilaštvo

05.avgust 2025. Sonja Ćirić

Dejan Stojiljković: Tužba protiv mene je puna čudnih koincidencija

Bivši niški odbornik tužio je pisca Dejana Stojiljkovića zbog nanesene duševne boli koja je trajala tri dana a počela, koicidencijom, dan nakon što je Stojiljković studentima predao svoju nagradu „11. januar“

Vrnjačka banja

04.avgust 2025. Sonja Ćirić

Marko Jovičić: Zar je trebalo da ne održimo festival scenarija

Producent šest od devet filmova Glavnog programa Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji je Željko Mitrović. Javnosti se to nije dopalo. Producent festivala Marko Jovičić kaže da nije imao drugu opciju

Cenzura

03.avgust 2025. S.Ć.

Rasno vređanje u filmu „Meri Popins“

Popularni film „Meri Popins“ sa Džuli Endrjuz nije za sve uzraste, zato što u njemu ima uvreda po rasnoj osnovi

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure