
NATO
Počinje masovno naoružavanje zemalja NATO
Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a dogovor biće na dnevnom redu samita NATO
Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa "velikom magu"
Bilo je dosta simboličke patetike kada je nekadašnje srednjoevropsko medijsko čudo – TV Nova – nedavno emitovalo film Titanik, osvajača više Oskara. Prema ispitivanjima gledanosti nekoliko čeških TV stanica tih večeri, TV Nova vlasnika Vladimira Železnog ubedljivo je potukla sve ostale konkurente – svaki drugi Čeh je dve večeri zaredom od 20 časova, gledao baš stradanje Titanika.
Druga polovina gledalaca podelila se na četiri preostala kanala koji se vide u celoj Češkoj, kao i na više lokalnih, satelitskih i kablovskih programa. I zarada Vladimira Železnog u dva dana emitovanja filma bila je kao nekada – od reklama je ubrao nešto više od 20 miliona čeških kruna, što je oko 1,1 milion maraka. Zaista, sve je ličilo na nekoliko poslednjih godina 20. veka, kada je TV Nova na domaćem terenu tukla državnu TV i suvereno slovila za najuspešniju privatnu medijsku kuću u ovom delu Evrope, čiji je program, istina, prepun nasilja, kriminala, seksa i krvi (naravno, sve u „b“ produkciji), ali je „makar“ veoma gledan…
NOVE MUKE ŽELEZNOG: Čitaoci „Vremena“ setiće se da je na ovim stranicama pre nekoliko nedelja napisano kako je afera „Dr Vladimir Železni i TV Nova“ izbila na naslovne stranice svih čeških novina zbog enormnog duga od 27 miliona dolara jednom poslovnom partneru u SAD, zbog grubog nepoštovanja ugovora i kako je dr Železni, ljubimac mnogih ovdašnjih političara, istu sumu, gotovo u paru, pozajmio preko jedne češke propale banke od nekih poslovnih ljudi u Lihtenštajnu. Blokirana mu je imovina u Francuskoj i kojekuda po Evropi, a u međuvremenu su i novi poverioci zatražili da im Železni odmah vrati novac.
Donedavno, on je još i izlazio u javnost objašnjavajući kako su u pitanju najpre zabune, pa zatim normalni poslovni potezi koji će se razjasniti, pa kako je poslovni rizik nešto najnormalnije u čitavom svetu, ali već nedeljama vlasnik TV Nove izbegava javnu reč. Najzad, koliko god ranije bili blagonakloni prema dr Železnom, ni češki organi gonjenja nisu mogli da žmure pred ogromnim pritiskom iz sveta.
Nepunih nedelju dana pre emitovanja Titanika, dr Vladimir Železni privođen je u cik zore u sedište češke finansijske policije. Tamo su ga saslušavali i po deset sati dnevno pod sumnjama za prevare, za utaju poreza, za neplaćenu carinu pri uvozu vrednih slika… U 1997. i 1998. godini dr Železni nije platio porez u ukupnom iznosu od oko tri miliona maraka, a policija istražuje i sve ostale poreske obaveze. U isto vreme, strasni kolekcionar vrednih dela moderne umetnosti dr Železni uvezao je u Češku više slika, među njima i jednog Šagala, ne plativši carinu od oko četiri miliona maraka. Ispitivanja se nastavljaju, neke optužnice su gotove, neke se još dopunjuju. Dr Železni je već platio onaj carinski deo „zaborava“, a za ostale do sada otkrivene finansijske mućke preti mu 12 godina zatvora. Uz sve to, samo tokom 1999. godine protiv Vladimira Železnog podneto je još deset najrazličitijih krivičnih prijava – od kršenja Zakona o autorskim pravima, do antidatiranja nekih vrednih ugovora.
U zemlji, u kojoj gotovo da nema meseca u kome se ne otkrije neka velika finansijska afera korupcijskog tipa milionskih vrednosti, javnost postaje veoma osetljiva na i najmanju najavu nečeg sličnog. Jer, Češka jeste zemlja u kojoj se, recimo, blagovremeno plaćanje poreza i ostalih dugovanja „državi“ smatra ne samo dobrim običajem, koji je naročito razvijen još u doba Austrougarske monarhije, već i nekom vrstom porodične časti, pa „zaboravnosti“ te vrste zaista nemaju dobru prođu. Pogotovo, ako je u pitanju javna ličnost, što dr Železni svakako jeste.
DRUGE POUKE: Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa „velikom magu“. Najblaže osude, naravno, stižu iz redova Klausovih konzervativaca i Zemanovih socijaldemokrata, koji imaju specifične odnose o nenapadanju i međusobnoj saradnji, iako su na suprotnim polovima češke političke scene – te dve partije, kao vladajuće, TV Nova je čuvala koliko god je i kad god je mogla. Pa ipak, i iz njihovih redova dolaze osude u stilu „svi moraju biti jednaki pred zakonom, ko ga prekrši – neka odgovara“.
Mnogo oštriji su članovi opozicionih partija – iz Unije slobode, recimo, poručuju da se za neplaćeni porez jednostavno mora odgovarati, a ukoliko je osumnjičeni moćan čovek, pred sudom ne može očekivati baš nikakve olakšice. Budi se i pomalo uspavana kulturna javnost Češke, iz koje dolaze promišljanja o TV Novi kao o „komediji greške“, o medijskoj kući koja je grubo kršila dobar ukus, ali i kao o „banalnom odgovoru na vreme u kome nije bilo nikakve mogućnosti izbora“. Nekako najmirnije reaguju, pak, oni koji su sasvim okrenuti novim tehnologijama i koji su za sve vrste klasičnih medija odavno otpisani – oni smatraju da će u najskorije vreme korisnik/gledalac moći sam da sastavlja svoj program sa računarske mreže, pa će tako na jednom serveru imati telenovelu, na drugom informativni program, a na trećem filmski arhiv.
(Iz Praga, specijalno za „Vreme“)
Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a dogovor biće na dnevnom redu samita NATO
U parlamentu Bugarske je izbila tuča zbog odluke da se zemlja pridruži evrozoni. Deo poslanika pozvao je pristalice očuvanja nacionalne valute leva da blokiraju narodnu skupštinu
U čemu se sastoji delotvoran otpor totalitarizmima i falsifikovanju sećanja? Srđa Popović je ukazivao na srpski primer. Otpor falsifikovanju prošlosti sastoji se u stvaranju simbola koji nas ponovo povezuju i koji deluju kao pesak koji smo bacili u zupčanik falsifikatorske mašinerije. Otpor je u podsećanju na to kakva je stvarnost i u ponovnom uspostavljanju zajedničkih tačaka
Od presude protiv Marin Le Pen i njenog Nacionalnog okupljanja, na koju su gotovo svi već pomalo zaboravili, Francusku potresaju sve mračnije afere prošarane mimovima Makronovih (u najmanju ruku) bizarnih dogodovština, a sve na fonu dubokog političkog tavorenja i laganog posrtanja pod teretom krize budžeta i javnog duga. Čak ni nedavna pobeda PSŽ u Ligi šampiona nije mogla da prođe bez “očekivano” tragičnih incidenata, što je samo još jedan od pokazatelja daleko šire društvene krize u koju je Francuska zapala
Nemački istraživači mira i konflikata upozoravaju Evropu i Nemačku da se pripreme za budućnost bez NATO-a, čemu bi mogao da kumuje Donald Tramp
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve