Da li je suđenje bugarskim medicinarima u Libiji montiran politički proces
UTUK NA UTUK: Libijski predsednik Moamar el Gadafi
I susedi Bugari malo-malo pa se nađu u crnim svetskim hronikama. Pre ravno dvadeset godina, Sergej Antonov bio je optužen za atentat na papu Jovana Pavla II – na osnovu svedočenja Turčina Alije Agdže, aktera uhvaćenog na mestu pokušaja ubistva. Turčin je osuđen, a Bugarin oslobođen, ali to nije bilo dovoljno da se u medijima, naročito na Zapadu, još dugo ne povlači njegovo ime. Jednostavno, Bugarska je u to još uvek hladnoratovsko vreme slovila kao najverniji saveznik SSSR-a.
Evo sada ponovo Bugara na stubu srama, s tim što optužnica nije pisana u Rimu već u – Tripoliju. Oni koji smatraju da je reč o montiranom političkom procesu razlog za to vide u drugačijem položaju Bugarske: ona sada nastoji da se približi Zapadu, sa kojim je Libija u vidnom raskoraku.
TEŠKAOPTUŽBA: Već više od 800 dana Libija drži u istražnom zatvoru šestoro bugarskih medicinara (jednog lekara i pet sestara), koji su radili u dečjoj bolnici u Bengaziju, pod teškom optužbom da su zarazili virusom side, i to „s predumišljajem“, trista devedeset troje libijske dece! Tek nedavno, 13. maja, započeo je sudski proces u Policijskoj akademiji u okolini Tripolija, da bi nakon kratkog saslušavanja okrivljenih nastavak suđenja bio zakazan za 2. jun. Optuženi bugarski medicinari su se tako prvi put našli u poziciji da mogu javno da se izjasne da nisu krivi. Pri tom, iako nije bilo mnogo uputno, iskoristili su priliku i da progovore o svom tretmanu u libijskom zatvoru: mučeni su ne samo strujom nego i na „srednjovekovni način“.
Šta ima u rukama libijsko sudstvo? Optužnica se zasniva na iskazu jednog Palestinca, takođe okrivljenog u aferi širenja virusa side, čije svedočenje – da li pod pritiskom u istrazi – tereti još i devetoro Libijaca. Nakon otvaranja procesa u Policijskoj akademiji ostalo je da visi u vazduhu pitanje da li je zbog klimavih dokaza toliko dugo odlagano i samo suđenje. I zašto je bša sada započeto?
Odgovor bi se mogao izvući iz nedavne izjave libijskog predsednika Moamara el Gadafija na samitu afričkih lidera u Nigeriji, posvećenom upravo borbi protiv side. Tom prilikom je vođa libijske revolucije naglasio da raspolaže čvrstim dokazima kako su sidu Afrikancima podmetnuli američka CIA i izraelski MOSAD, navodeći kao primer bugarske medicinare, navodno zavrbovane od strane dveju špijunskih organizacija. Zbog toga će, dodao je, upriličiti i sudski proces Bugarima nalik na onaj oko avionske afere Lokerbi, čiji se poslednji čin odigrao tek nedavno, u Škotskoj, osudom jednog Libijca. Time je Gadafi suđenju bugarskim medicinarima pridao nesumnjiv politički značaj, prejudicirajući tako i sam ishod procesa. Ako su se optuženi dotad i mogli nadati povoljnijem raspletu, nakon te izjave njihove šanse da prođu s blažom kaznom uveliko su smanjene. Za dela koja im se pripisuju – zlonamerno širenje side, zaveru protiv Džamahirije i narušavanje njenih životnih i moralnih normi – libijski zakon predviđa smrtnu kaznu.
UZNEMIRENABUGARSKAJAVNOST: Zbog takvog razvoja situacije u Tripoliju, bugarska javnost je ovih dana veoma uznemirena. Ima i onih koji optužuju vladu – i to upravo uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 17. jun! – da nije dovoljno učinila da spase svoje sugrađane. Pri tom, u nastojanju da se dođe do odgovora na suštinsko pitanje ovog procesa – da li je politički-propagandno montiran i čemu služi – bugarska glasila objavljuju tumačenja i izjave upućenijih. Vidno mesto je tako dobio i poznati bivši sovjetski obaveštajac Viktor Suvorov.
„Gadafi se“, objašnjava ovaj ekspert, „sada nalazi u teškoj političkoj situaciji. Nema prijatelja osim onih u Moskvi, ali i oni su se malo distancirali od njega. Danas pak Bugarska stremi slobodnom svetu i postepeno izlazi iz zone moskovske kontrole. Ono što Gadafi govori može da odgovara samo onim snagama u Rusiji koje nastoje da sačuvaju ruski uticaj u bivšim sovjetskim kolonijama“.
Suvorov dakako podseća na staru priču o tome kako je virus side navodno razrađen u laboratorijama CIA-e i potom podmetnut Afrikancima. „Ovu je teoriju“, dodaje on, „širio pre svega KGB u sovjetskom periodu, da bi se prihvatile i sadašnje ruske specijalne službe. Svojevremeno, ova sovjetska kampanja u suštini bila je odgovor na američku optužbu kako su Rusi proizveli biološko oružje nazvano žuta kiša.“
Našavši se u izolaciji, Tripoli nastavlja na svoj način propagandni rat. Njegove žrtve mogu biti – šestoro bugarskih medicinara.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom
Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata
Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!