img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

04. jul 2001, 18:18 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Izrael: Optužba

Izraelski premijer Arijel Šaron otkazao je zakazanu posetu Briselu u verovatnom pokušaju da izbegne neprijatnosti oko optužbe za ratne zločine, koju su protiv njega podigle palestinske izbeglice i grupe za zaštitu ljudskih prava. Šaron će na svojoj prvoj evropskoj turneji obići Pariz i Berlin, ali je putni plan izmenjen kako bi se izbegao Brisel. Zvanično objašnjenje je da je Šaron „prezauzet“, ali izraelski mediji citiraju izraleske diplomate koji kažu da je odluka u vezi sa slučajem koji istražuje belgijski sud. Dvadeset troje palestinskih izbeglica iz Libana tužilo je Šarona za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine zbog njegove uloge u masakru oko 2000 palestinskih izbeglica u bejrutskim logorima Sabra i Šatila. Masakr su počinili libanski hrišćanski falangisti, Šaronovi saveznici tokom izraelske invazije na Liban 1982. godine. Izgleda da Izraelci ozbiljno shvataju optužbu. Prema poslednjim izveštajima, šef međunarodnog odeljenja izraelskog državnog javnog tužioca poslat je u Belgiju da se upozna sa slučajem.

Buenos Ajres: Plavi anđeo

Argentinski mornarički kapetan Alfredo Astiz (50), dečjeg lica, poznatiji pod nadimkom „Plavi anđeo smrti“, predao se u Buenos Ajresu i čeka da bude izručen italijanskim vlastima koje su zatražile ekstradiciju. U Italiji ga čeka suđenje zbog optužbi da je odgovoran za ubistvo tri italijanska državljana u periodu „prljavog rata“ i hunte od 1976-83. U tom periodu nestalo je oko 20.000 osoba, a tela mnogih su iz aviona bacana u more. Astiz je 1990. u Parizu već osuđen u odsustvu na zatvorsku kaznu zato što je sud utvrdio da je odgovoran za nestanak dve francuske opatice, a traži ga i Švedska.

Zbog Zakona o amnestiji, koji je sredinom 80-ih donela nova, demokratska argentinska vlast u pokušaju da umiri pripadnike vojske koji su bili odgovorni za ubistva i nestanke, „Plavi anđeo smrti“ oslobođen je odgovornosti za nedela. Evropske zemlje traže od argentisnkih vlasti izručenje oko stotinu bivših oficira zbog ubistava i kidnapovanja državljana zemalja Evropske unije, a Astizovo hapšenje prvo je od kad su se ti zahtevi pojavili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postava o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure