img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otvorena sezona zaraznih bolesti

Grlom u epidemije

10. oktobar 2001, 21:04 Zoran Majdin
Copied

Iako već godinama i privreda i društvo trpe velike štete od tradicionalnih epidemija gripa, interesovanje za preventivno vakcinisanje tek je u blagom porastu, a tek retke firme i državne institucije nameravaju da pelcovanje uvedu kao obavezu

IDEALNO ZA ŠIRENJE ZARAZA: Gužva u javnom prevozu

Kao i svake godine u ovo doba, jesen je stigla u naše krajeve. Taman što je prošla glavobolja zbog ogreva i zimnice nastupa nova, glavobolja izazvana velikom jesenjom razmenom virusa. Ne, nije još u pitanju grip kako se po inerciji naziva svaka prehlada. Trenutno aktuelno kijanje i kašljanje je uobičajeno za septembar i oktobar i posledica je „banalnih“ infekcija gornjih disajnih puteva koje se kapljično prenose. Početak školske godine i naglo zahlađenje posebno pogoduju širenju ovakvih infekcija koje, uspostavljanjem tzv. kolektivnog imuniteta, uz malo ležanja i šmrkanja spontano nestaju. Grip će doći tek za nekoliko meseci i o tome treba misliti na vreme. Kada stigne, dockan je da se o njemu priča.

Grip je planetarna bolest koja, u ritmu smene godišnjih doba, menja hemisfere. Na južnoj je upravo nestao i uskoro će se pojaviti na severnoj. U međuvremenu, pretpostavlja se, boravi u algama i planktonima, čekajući povoljne uslove za novu ekspanziju. Cela populacija virusa gripa može se posmatrati kao biće koje u julu udahne u Australiji, izdahne u septembru u Tihom okeanu da bi u januaru udahnulo u Evropi i potom ponovo preronilo na jug. I tako od postanja. Zanimljivo je da se isti soj virusa simultano pojavljuje na različitim, međusobno udaljenim teritorijama, u Evropi i Americi, na primer, izazivajući epidemije ili, u težem slučaju pandemije: epidemije planetarnih razmera. „Španska groznica“, pandemija gripa 1918. godine, odnela je najmanje dvadeset miliona života, a pretpostavlja se da je žrtava bilo dvostruko više.

„Pandemija se, statistički gledano, pojavljuje najmanje dva puta u veku. Od prethodne je prošlo više od trideset godina i za očekivati je da se uskoro pojavi. To ne znači ove ili sledeće godine ali svake godine se verovatnoća povećava. Zato se grip intenzivno prati i svaka promena se pažljivo analizira“, kaže za „Vreme“ dr Predrag Kon, epidemiolog Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja. „To je više upozorenje nadležnima i medicinskim radnicima nego građanima“.

Ljudski organizam je „opremljen“ odbrambenim sistemom koji je u večitom „armagedonu“ sa antigenima koji ga stalno pohode. Antitela proizvode žlezde sa unutrašnjim lučenjem generisane „kodom“ ciljanog neprijatelja. Za svaki antigen proizvodi se specijalizovano antitelo, kao ključ prema bravi. Virus gripa, iako kao jedinka kratkoživući, ima nezgodnu osobinu da se razmnožava veoma brzo, mnogo brže nego „regrutacija“ odbrane te za svega nekoliko sati od ulaska u organizam obolelog ekspresno „prikiva za krevet“. Ko ga „ukači“ može samo, čekajući pobedu, potpomagati pokret otpora toplim čajevima, vitaminom C u velikim količinama i mirovanjem. Dakle, strpljen – spasen!

MASKE ZA SVE: Kada se grip već pojavi, Zavod za zdravstvenu zaštitu sabira podatke iz svih domova zdravlja i prostim praćenjem porasta broja obolelih proglašava epidemiju koja podrazumeva neke ograničavajuće mere u zavisnosti od intenziteta epidemije: od obaveznog zatvaranja bolnica za posete preko otkazivanja bioskopskih i pozorišnih predstava do vanrednog „raspuštanja“ đaka. Nošenje „maske“ preko usta i nosa u toku epidemije znatno može uticati na obim epidemije i bilo bi lepo i kad bi se taj običaj „u’vatio“ kod nas kao elementarna zdravstvena higijena.

Grip se ne može lečiti, ali se može sprečiti ili ublažiti. Najuspešnija poznata preventiva je, pored izolacije, vakcinacija. Ideja je da se mrtvim virusom ili nekim njegovim delom unapred ponuka proizvodnja antitela čiji bi kod bio najpribližniji kodu virusa koji će se tek za šest meseci pojaviti tako da uljez može biti dočekan kako dolikuje. Vakcinacija pruža potpunu zaštitu u osamdeset pet posto slučajeva a i kad je neuspešna, opet pomaže da se grip lakše pregura.

Od predviđanja šta će biti za pola godine, utemeljenih naravno na nekoj naučnoj metodi, zavisi da li će odbrana biti uspešna. Za „gledanje u bob“ zadužena je Svetska zdravstvena organizacija koja objedinjuje više od stotinu specijalizovanih laboratorija poput našeg Instituta za virusologiju i imunologiju na Torlaku, nekada svrstavanog u sam svetski vrh, a danas sa zastarelom opremom ali kadrovski osposobljenog. Praćenje promene virusa daje podatke kojim se mogu determinisati moguće osobine pretpostavljene mutacije. Vakcina protiv gripa, u skladu sa prirodom virusa, proizvodi se stalno na raznim krajevima sveta i obično je, sigurnosti radi, kombinacija nekoliko sojeva.

Proizvodnja vakcine koja će se sada upotrebiti počela je u februaru, odmah posle epidemije. Sojevi dobijeni od Svetske organizacije „zasejani“ su proletos, preko leta je virus uzgojen, s jeseni ubijen i upravo se pakuje u „doze“. Posle interne, vakcina mora proći i kroz „nacionalnu“ kontrolu Zavoda za kontrolu lekova i ako zadovoljava propisane kriterijume distribuira se domovima zdravlja spremna za ispunjenje svoje „misije“.

„Za potrebe domova zdravlja i na teret zdravstvenog osiguranja spremljene su vakcine za ugrožene kategorije stanovništva i one se isporučuju u pakovanju od deset jedinica“, kaže Dušanka Nikolić, mikrobiolog, rukovodilac proizvodnje Instituta za virusologiju i imunologiju Torlak. „Pojedinačna vakcina će takođe biti isporučena u dovoljnoj količini po ceni od oko sto dinara po jedinici i moći će da se kupi u apotekama počev od kraja meseca.

CENA GRIPA: Za distribuciju vakcina zadužen je opet Gradski zavod za zaštitu zdravlja, odnosno regionalni zavodi iste namene. Vakcinu po već utvrđenim trebovanjima dostavlja domovima zdravlja gde se zainteresovani za ovaj vid zaštite mogu vakcinisati. Fond za zdravstveno osiguranje „pokriva“ troškove vakcinisanja samo rizičnih grupa: starijih od šezdeset godina, hroničnih bolesnika, dijabetičara… jednom rečju svih onih sa slabijim imunitetom. Ostali to, za sada, mogu učiniti samo o svom trošku.

Zavod već ima spremljenu Pasrer-Aventis vakcinu ali, kao i obično, još nema zainteresovanih. To je uvozna, tzv. „split“ vakcina kojom se, za razliku od domaćih mogu vakcinisati i deca i cena joj je četiristotine dinara po dozi, kažu u Gradskom zavodu.

Pored toga što u pojedinačnim slučajevima može imati gadne posledice, grip ima i svoju cenu izraženu i smanjenim profitom zbog velikog odsustvovanja sa posla. Tako, vakcinacija se može posmatrati ne kao trošak već kao investicija koja će se višestruko isplatiti.

Vakcinacija protiv gripa kod nas je prvi put sprovedena posle poslednje pandemije ’68. U početku primana sa rezervom, sedamdesetih godina je široko prihvaćena. Radne organizacije su tada organizovano vakcinisale zaposlene, domovi zdravlja takođe. Dobrovoljno, naravno. I džabe. Taj lepi običaj je lagano nestajao tokom godina koje je već mučno pominjati tako da se broj onih koji su se vakcinisali ustalio na ispod šezdeset hiljada, mahom penzionera „Po mom mišljenju, kao epidemiologa i nekog ko se bavi sprečavanjem požara a ne gašenjem vatre, za suzbijanje epidemije potrebno je da se vakcinišu svi koji su u toku dana u kontaktu sa više ljudi kao što su šalterski službenici u poštama, opštinama i bankama zatim policajci, vojnici, železničari, učitelji… Medicinski radnici u svakom slučaju“, kaže dr Kon. „A grip naglo i drastično utiče na efikasnost privrede i administracije. Vakcinacijom zaposlenih se ostvaruju velike uštede, odnosno smanjuje se gubitak. Kod nas se o tome još ne vodi dovoljno računa.“

Dobra vest je da je prošle godine povećano interesovanje za vakcinaciju tako da je utrošena sva tada raspoloživa količina. Zato je ove godine Zavod, u očekivanju još većeg interesovanja, poručio upola više jedinica nego lane mada bi bili, kako kažu, zadovoljniji ako bi dobili dvostruko, pa makar i preteklo. Podizanje životnog standarda i povećanje broja zaposlenih, očekuje se, uticaće na broj interesenata.

NIJE NEGO: Trenutno slika nije baš cvetna. Raspitivanje po raznim firmama, nema veze kojim, o vakcinaciji zaposlenih rezultiralo je odgovorima od „da radimo šta!?“, preko „ma haj’te, molim vas“ do „nije-nego“. Svetao primer je Delta M, koja će, po tvrdnji kadrovika „obavezno vakcinisati svoje zaposlene“. Ističu da imaju stalno zaposlenu lekarku i medicinsku sestru koje vode računa o zdravlju zaposlenih i da samo čekaju da se vakcina pojavi na tržištu“. Ove godine, doduše, prvi put to rade. Možda pređe u tradiciju, a možda se i još neka firma „zarazi“.

Ni u skupštini grada i republike, ni u Vladi ni u Narodnoj banci nije se moglo saznati hoće li zaposleni biti vakcinisani. Godinama unazad to se nije radilo, a šta će sada biti… „Nije loša ideja“, prokomentarisali su u informativnoj službi skupštine Srbije.

„Ne“, bio je odgovor dobijen u gradskoj policiji na pitanje „da li će pripadnici policije biti vakcinisani protiv gripa“. Kratko, jasno. Nameće se pitanje, šta ako se „loši momci“ vakcinišu i u kritičnom momentu ostvare prednost nad policijom koja ih inače, je l’ da, drži pod paskom? „Vojska Jugoslavije će ove godine, kao i svih prethodnih, besplatno vakcinisati vojne osiguranike koji pripadaju kritičnim grupama. Od aktivnog sastava epidemiju neće osetiti komandno osoblje, posade radara kao i svi oni čije je zdravstveno stanje, čitaj borbena gotovost, od vitalnog značaja za odbranu zemlje“, kaže kompetentni ali neimenovani predstavnik Sanitetske uprave VJ.

Epidemija gripa biva jedared godišnje ali „dospeva“ svake godine, tačnije svake zime, i da nije tužno, bilo bi smešno, njegova pojava ove sezone ne bi smela da predstavlja iznenađenje kao komunalcima, tradicionalno, sneg u januaru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure