Proizvođači luksuznih modela automobila bore se za mlade kupce nudeći sve jeftinije modele. Time rizikuju da postanu suviše jeftini i izgube uobičajenu klijentelu koja voli skupo
Rover TCV
Jedite se bogataši. Klinac koji vam pakuje poklone u robnoj kući vozi auto vaših snova. Ne radi se samo o novim „hečbek“ modelima mercedesa. U potrazi za mlađim kupcima i većom prodajom, mnogi proizvođači statusnih luksuznih automobila izbacuju na tržište modele koji koštaju manje od 30.000 dolara. Jaguar, poznat po prodaji modela sa šestocifrenom cenom nedavno je predstavio X-Type za samo 29,950 dolara kako bi se takmičio s jeftinijim modelima BMW-a i Leksusa. Svi pomenuti modeli čine tržište jeftinih luksuznih automobila trenutno najinteresantnijim segmentom automobilskog tržišta u Americi. Prodaja modela niže luks klase skočila je za 23 odsto prošle godine, dok je generalno prodaja opala za 4,3 procenata. Jeftini luksuzni modeli sada čine trećinu od 63 milijarde dolara godišnjeg obrta na luksuznim modelima ostavljajući najskuplje modele daleko iza sebe. Šta nam dolazi naredne godine: mali BMW-i i mercedesi s cenom od oko 20.000 dolara. Audi sprema mali hečbek dok Volvo dizajnira model baziran na fordu fokusu.
Šta pokreće ovaj trend luksuza koji svako sebi može da priušti? Podilaženje bogatoj klijenteli više jednostavno nije dovoljno. „Ne možete praviti biznis prodajući mali broj ekskluzivnih automobila,“ kaže Majk O’Driskol, direktor Jaguara za Ameriku, koji očekuje da X-Type udvostruči godišnju prodaju na 75.000 automobila. Da bi povećali profit, proizvođači luksuznih automobila ovih dana stavljaju svoje prestižne oznake na neke veoma neobične modele. Porše izbacuje terenski auto, dok kadilak i linkoln već prodaju pikapove. Ali prava bitka se vodi među modelima s najnižom cenom, gde se luksuzne marke bore da pridobiju novu generaciju.
UŽINAKODTIFANIJA: Godinama je BMW imao u tome najviše uspeha privlačeći kupce svojom serijom tri po ceni od 27.000 dolara da bi ih kasnije uvukao među modele serije pet za 50.000 ili sedam za više od 80.000 dolara. No, ovo nije samo opredeljenje proizvođača luksuznih automobila. To sada rade svi, od Ralfa Lorena do Tifanija. „Svedoci smo velike demokratizacije luksuza“, kaže O’Driskoli.
Ali, da li su dragulji automobilske industrije tako postali sopstvene jeftine imitacije? Skinite s njih suvišnu kožu i drvo i dobićete nešto tek malo bolje od forda taurusa sa, doduše, interesantnim znakom na haubi. „Ljudi ne žele nešto što samo podseća na pravu stvar“, upozorava brend konsultant Dejvid Martin iz Interbrenda. Rizik da se obezvrede poznate marke još je veći kada znamo da su mnoge proizvođače luksuznih automobila kupili oni koji proizvode „za narod“, što je dovelo do izvesnog mešanja prestižnih i jeftinih modela. Fordove šasije koriste se za jaguare i volva, dok mercedes razmenjuje delove s krajslerom. Čak i neki menadžeri prestižnih brendova priznaju da se radi o kockanju s ugledom: „Deblji kraj je gubitak ekskluziviteta“, kaže Volf Rikl, nekadašnji menadžer BMW-a koji sada vodi program fordovih luksuznih vozila. „Ako se vaša kola nalaze na svakom ćošku, onda tu više nema draži.“
A jeftini put može biti veoma džombast. Samo pitajte Kadilak, koji je krenuo lagano da gubi na tržištu još 1981. godine s modelom cimaron, inače malo ulepšanim ševroletom koji nikoga nije uspeo da prevari. Kritičari već dižu glas na Mercedes i Jaguar zbog toga što ne drže svoju visoku reputaciju. „Automobile Magazine“ dao je prednost hjundaiu XG 350 nad bejbibencom upozoravajući Mercedes: „Prosipanje srebrnih zvezda po raznoraznim modelima na tržištu može vas koštati prestiža.“ Jaguar je takođe pretrpeo kritike zbog toga što X-Type suviše podseća na evropski ford iz kojeg je izveden. U Jaguaru i Mercedesu menadžeri radije citiraju pozitivne ktirike i žale se na nerazumevanje i oštrinu. „Štampa je vrlo kritična prema Mercedesu zato što idemo putem kojim niko pre nas nije prošao“, kaže Pol Halata, direktor Mercedesa za Ameriku. „Ali, naša marka ima fenomenalnu elastičnost.“
KRAJSTATUSNOGSIMBOLA: Ipak ima i znakova da neki brendovi počinju da zaostaju. Mercedesov legendarni kvalitet pao je na listi iza kadilaka i linkolna u nedavnom istraživanju dugovečnosti automobila. Halata priznaje da je bilo „velikih muka“ prilikom uvođenja modela terenaca i jeftinijih putničkih automobila u Mercedesov program, ali kaže da se stvari sada popravljaju. Jaguar je posrnuo kada je poslao reklamnu poruku o jeftinom modelu. Oglasi su obećavali automobil s početnom cenom od 29.950 dolara, dok su do dilera došli automobili s punom opremom i cenom većom od 40.000. Rezultat je bila slaba prodaja budući da su zainteresovani mladi kupci bili šokirani cenom. Sada jaguar nudi osnovne modele po povoljnijim cenama tako da novi oglasi obećavaju lizing za 349 dolara mesečno. To je povećalo prodaju modela X-Type, ali je pokolebalo neke stalne mušterije. „Ovi oglasi me zabrinjavaju jer će drugi lekari pomisliti da mi loše ide“, kaže doktor Piter Hulik koji je svoj jaguar platio 46.000 dolara.
BMW će ispitati donju granicu luksuza uskoro. Upravo razvija seriju jedan, mali automobil koji bi u Ameriku trebalo da stigne za dve godine s početnom cenom od 20.000 dolara. „Mi pravimo automobile koji koštaju od 27.000 do 150.000 dolara,“ kaže direktor BMW-a za Ameriku Tom Prvs. „Zato ne mislim da je u pitanju naročito rastezanje ako se donja cena obori na 20.000.“
U BMW-u veruju da u zemlji gigantskih terenaca postoji tržište za malolitražne automobile, naročito među ekološki svesnim pripadnicima Y generacije. Nisu baš sve ubedili. „Ne možete luksuzno opremiti model od 20.000 dolara“, kaže marketinški menadžer Leksusa Majk Vels.
Da bi umirio nervozne dilere, BMW je odlučio da nekoliko njih povede u Nemačku ovog leta kako bi im predstavio dizajnerski koncert serije jedan. „U kojem trenutku ćemo preći crtu, pa taj auto više neće biti BMW?“, pita se diler BMW-a Frenk Ursomarso. E pa, momče, kad sebi postaviš takvo pitanje, gotovo je s luksuzom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok su građani Evropske unije dobili mogućnost da se izjasne o korišćenju svojih podataka za treniranje veštačke inteligencije kompanije Meta, korisnici iz Srbije ostali su bez obaveštenja i stvarnog izbora. Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje koliko su digitalna prava u Srbiji zaista zaštićena i da li preslikani zakoni bez efikasnog nadzora imaju ikakvu snagu pred globalnim tehnološkim gigantima
Iza, naizgled, bezbednog zahteva da vam veštačka inteligencija generiše smešnu fotografiju ili napravi neki od viralnih trendova, stoji potrošnja koja zauzima 1,5 odsto globalne potrošnje električne energije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić će u petak po prvi put uživo nastupati na TikToku. Najavio je sam sebe, hinjeći opuštenost, ljudskost, skromnost i šaljivost, prilagođavajući se platformi bliskoj pre svega mladim biračima, onima koji preko godinu dana na svojim leđima nose pobunu protiv njegovog režima
Animirani film Očeva pisma o istinitoj priči iz vremena sovjetske represije ističe kontrast između ideološkog nasilja i neuništive snage roditeljske ljubavi, i potvrđuje važnost umetničkog čina kao brane protiv ideološkog zaborava
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!