

Narodno pozorište
Zašto je Narodno pozorište odložilo studentski festival
Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Kovačevićevi frazeološki rečnici koje je upravo objavio "Filip Višnjić" biće od dragocene pomoći svima koji žele što bolje da ovladaju engleskim, ali i srpskim jezikom. Jezički sladokusci, koji u rečnicima ne traže pomoć ili savet, čitaće ih kao najuzbudljivije romane


Srpska leksikografija u poslednjih petnaestak godina ne može se baš podičiti većim poduhvatima, ali je ove jeseni postala bogatija za još dva dragocena dela Živorada Kovačevića, bivšeg gradonačelnika Beograda i ambasadora SFRJ u Vašingtonu (1987–1989). Međutim, rečnici ovakvog formata su retkost i u jezičkim područjima koja obiluju leksikonima idioma, još ređe su plod rada jednog autora. A gotovo je nezamislivo da nam takve riznice, što ovi rečnici sasvim sigurno jesu, podari leksikograf amater. No, „niko se naučen nije rodio“, a to što Kovačević, koji već 14 godina marljivo prikuplja fraze, svakodnevne izraze i kolokvijalizme, koji se ne mogu razumeti raščlanjivanjem reči koje ih čine, nije lingvista po formalnom obrazovanju, nipošto ne znači da je posao uradio amaterski. Srpsko-engleski rečnik sadrži preko 22.000 odrednica (navedeno je čak 6000 Vukovih poslovica) a primere je koristio iz 291 dela, što književnih, što publicističkih, što iz britanskih i američkih novina i časopisa. Englesko-srpski rečnik (sa zbrkom od 4000 poslovica) bogatiji je za preko 5000 odrednica. Razliku čine frazalni glagoli kojima je engleski jezik veoma bogat, a koji su za svakog učenika prava noćna mora. I slabiji učenici znaju da je dovoljan jedan predlog da u potpunosti izmeni značenje glagola, a nekada ista kombinacija glagola i predloga ima više značenja. Samo frazalni glagol come out, koji bi u „običnim“ rečnicima dobio par primera, kod Kovačevića se navodi u 13 svojih inkarnacija. Kad neko fall out with someone taj nigde nije ispao, već se s nekim „pokarabasio“ ili posvađao.
Nekome ko tako dobro poznaje i maternji i engleski rečnik kao Kovačević mora da se često „dizala kosa na glavi“ ili mu je „pripadala muka“ kad vidi kako naši prevodioci prevode ove fraze u filmovima, a još grđe – i u književnosti. Kad se u jednom filmu jedan čovek jada prijatelju da mu je teško jer se razveo, a prijatelj mu odgovara sa „I’ve been there“, on svom sagovorniku nije hteo da kaže da je stvarno „negde bio“, kako je pomislio prevodilac, već da „zna kako mu je jer je i on kroz isto prošao“. Da bi otklonio i druge uvrežene prevodilačke greške, Kovačević se u englesko-srpskom rečniku pobrinuo da navede brojne „lažne prijatelje“. Ako budu koristili ovaj rečnik, oni koji „eventually“ uporno prevode kao „eventualno“, a „pathetic“ kao „patetično“ naučiće da prvo znači „na posletku“, „konačno“, a drugo „jadno“ ili „bedno“.
„Hladne noge“ ne znače slabu cirkulaciju, već da neko „nema tri čiste“ ili „petlju“, odnosno da je odustao iz straha ili opreza. Ono što su nama „daske u glavi“, to su Englezima klikeri ili dugmeta, pa kad neki Englez nema „sva dugmeta“, nije važno da li su mu i „sve koze na broju“, već da mu nešto fali u glavi.
Kad mi „lajemo na zvezde“, oni kojima je engleski maternji „laju na mesec“ (bay at moon), drugim rečima, mi se laćamo „ćorava posla“, dok oni „nose ugalj u Njukasl“. (Nemci bi, na primer, „nosili pivo u Minhen“, Norvežani bi „pekarevoj deci delili hleb“, Francuzi bi „nosili vodu na reku“, a stari Grci su, dosetio se Aristofan, „terali sove u Atinu“, jer je sova simbol mudrosti, a drevna Atina centar nauke.) Dalje, mnogi naši prevodioci napokon će saznati da ono što su nama „španska sela“, Englezima „grčka“. Zatim će mnogi saznati da „Dutch party“ ne moraju nužno praviti Holanđani (a ova sintagma ima još manje veze s nekom holandskom partijom ili strankom), već da je to žurka na koju svako treba da donese svoje piće. Slično tome, kad se dvoje za kafanskim stolom dogovore da će biti „Dutch treat“, to nikako ne znači da su sklopili neku holandsku pogodbu ili da „Holanđani časte“, već naprosto da će svako platiti svoje piće. Nadajmo se da će uz pomoć ovih rečnika „banana oil“ eventually postati „čista glupost“. (Ma, kakvi bakrači!)
Da se „nije dogodio narod“ (potražite ovu i mnoge druge krilatice iz našeg novog folklora) tj. da Miloševićev režim autora nije prevremeno oterao u penziju, možda se ni ovi rečnici ne bi dogodili. Oni će biti od dragocene pomoći svima koji žele što bolje da ovladaju engleskim, ali i srpskim jezikom. Jezički sladokusci, koji u rečnicima ne traže pomoć ili savet, čitaće ih kao najuzbudljivije romane.


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti


Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve