
Protesti u Srbiji
Filmovi na pauzi: Otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove, zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Festival autorskog filma
U subotu 23. novembra u Velikoj dvorani Doma sindikata biće svečano otvoren Deveti festival autorskog filma „Pogled u svet“ koji će trajati do 30. novembra. U okviru glavnog programa festivala u Dvorani Kulturnog centra Beograda biće prikazano ukupno 20 novih filmskih ostvarenja, među kojima se nalaze i filmovi Abasa Kjarostamija, Andžeja Vajde, Larija Klarka, Majka Lija, Kena Louča, Aleksandra Sokurova, Otara Joselijanija, Stanislava Muhe, Siniše Dragina, Žerama Enrika i drugih. Na programu festivala je i kontroverzni omnibus jedanaestorice filmskih autora o njujorškom 11. septembru 2001, prikazan nedavno u Veneciji. Od domaćih filmova na glavnom programu biće prikazan novi film Puriše Đorđevića Dobro jutro, dobar dan i laku noć. U okviru pratećeg programa biće upriličene retrospektive filmova švedskog reditelja Jana Troela, koji će biti i gost festivala, zatim filmova turskih reditelja koji žive u zapadnoj Nemačkoj, filmova meksičkog klasika Artura Ripšajna i dokumentaraca Saše Petrovića.
A. B.
Novi broj niške „Gradine“
Novi četvorobroj niškog časopisa za književnost, umetnost i kulturu „Gradina“ donosi tri temata: antologiju hrvatske proze devedesetih, zatim temat o Džilbertu Kejtu Čestertonu i o književnoj koloniji „Sićevo 2002“. Obiman pregled hrvatske proze devedesetih priredili su Nenad Rizvanović i Seid Serdarević, a u izbor su uvrštene priče Stanka Andrića, Zorana Ferića, Greinera & Kropilaka, Viktora Ivančića, Miljenka Jergovića, Tarika Kulenovića, Roberta Perišića, Eda Popovića, Bore Radakovića, Delimira Rešickog, Đermana Senjanovića, Romana Simića, Ante Tomića i Nevena Ušumovića. Temat posvećen Džilbertu Kejtu Čestertonu čine tekstovi: „Srbi u istoriji: još o Harnaku i tevtonizmu“, „Pravi pruski oficir“, „O spasavanju Srba“, „To što se zove nacija“ i „O srpskoj diktaturi“ Dž. K. Čestertona i ogledi Vilijama M. Klajmona: „Česterton, ‘srpsko Kosovo’ i poziv hrišćanske nacije“ i Rastislava Dinića: „Česterton i srpsko pitanje“. U „Gradini“ su objavljene i besede Svetlane Velmar Janković, Pavla B. Bubanje i Živorada Nedeljkovića, a u ostalim rubrikama objavljeni su prilozi Milice Mićić Dimovske, Jovice Aćina, Srđana Papića, Gorana Maksimovića, Snežane Jakovljević i drugih. Naročito je interesantan tekst „Tako je govorio Barouz“ koji je priredio Dejan Ognjanović, a koji je sastavljen od različitih izjava iz intervjua koje Vilijam S. Barouz davao od 1961. do 1995. godine.
S. V. T.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove, zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve