img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Korektnost vs. nekorektnost

Pušenje je dobro za vas

21. avgust 2003, 07:28 Redakcija Vremena
Copied

Svake nedelje čitamo da nešto što smo smatrali lošim u stvari ima povoljne efekte na naše zdravlje. Danas je to kafa, juče je bila pica – a svim ostalim danima je crno vino. Ali, mogu li sve te priče zaista da budu istinite? To zavisi od načina na koji interpretirate činjenice. Da bi nam to pokazao, Ian Sempl "naučno dokazuje" povoljan uticaj nekih rizičnih razbibriga

Do pre dve nedelje živeo sam srećno sa znanjem da su dva osnovna postulata moje ishrane, a to su kofein i pica, sama po sebi, loša za mene. Sada se sve preokrenulo. Izgleda da su italijanski naučnici otkrili da nas pice štite od raznih vrsta raka. A oni valjda znaju. Onda je došao red na Australijance. Pošto su uradili gomilu testova na sportistima, naučnici sa Australijskog instituta za sport zaključili su da ne samo da ću biti snažniji i moći da vežbam duže zahvaljujući kofeinu već ću i brže mršaviti. Da sam se osećao krivim zbog onoga što jedem i pijem, osećao bih se krivim nizašta.

Šta se dakle dešava? I što je još važnije, kome bi trebalo da verujem? Očigledno je da nisam usamljen u svojoj zabuni. „Ne možete očekivati da javnost poznaje istinske rizike od činjenja nečega i da ih razumno procenjuje. Mi to ne radimo, a i zašto bismo“, kaže ekspert za rizike ser Kolin Beri. „G. Spok je to možda u stanju, ali ispostavilo se da je on bizarna osoba.“ A da se možda ne radi o tome da će vam naučne studije reći ono što želite ako se dovoljno potrudite da to pronađete?

Seks bez zaštite

EDUKACIJA: Seks, ONO i DSZ

Nikada nije lako naterati naučnike da se slože po pitanju povoljnih uticaja seksa bez zaštite, ali nekoliko njih se isprsilo. Gordon Galup sa njujorškog Državnog univerziteta ispitao je gotovo hiljadu žena o njihovim iskustvima u seksu i iskoristio standardne psihiloške testove kako bi procenio koliko su one srećne.

Otkrio je da su žene čiji partneri ne koriste kondome bez izuzetka srećnije od onih čiji ih partneri koriste. Pošto je isključio druge faktore, Galup kaže da je uveren da je stvar u semenu. „Ovo istraživanje upućuje na to da u semenu postoji nešto što popravlja raspoloženje“, kaže Galup. „Kad biste mogli to da izolujete iz semena, mogli biste da ga koristite kao alternativno sredstvo u lečenju depresije.“

Galupovi rezultati ne odgovaraju onima koji svuda nanjuše zaveru muškaraca. On je otkrio da su žene koje ne koriste kondome sklonije rastrojstvu kada im se veza raspadne, ali da ipak brže ulaze u nove seksualne veze nego žene koje ih koriste. „One se brže oporavljaju od raskida. Kao da misle da je seme supstanca koja izaziva zavisnost“, kaže Galup.

On nije jedini koji potvrđuje dobre strane semena. Naučnici su na Univerzitetu u Adelaidi pronašli dokaz za pretpostavku da izlaganje muškom semenu vodi manje problematičnoj trudnoći. Tim naučnika sumnja da seme utiče na ženin imunološki sistem, tako da je malo verovatno da nešto napadne fetus. Teoretičari zavere muškaraca beleže: naučnici su otkrili da seme ima najpozitivniji uticaj ako se proguta. Gulp.

Stres

Naša reakcija na stres otkriva da je evolucija u stvari jedna šepava zver. Stres tera naš nervni sistem da luči hemijsku supstancu koja se zove noradrenalin, i koja ubrzava otkucaje srca i slama otpor telesnih tkiva da bi nam obezbedio više energije. „To je odlično ako pokušavate da pobegnete od mamuta“, kaže Ešli Grosmen, endokrinolog iz bolnice „Sv. Vartolomej“ u Londonu, „ali nije od velike koristi ako neko vrišti na vas u kancelariji, a vi ne možete ništa sem da sedite i ključate.“

Na sreću, naš arhaični odgovor na stres ima i neke pozitivne efekte u ova moderna vremena. Posle otprilike jednog sata pod stresom, raste nivo hormona kortizola u krvi. Mala količina kortizola deluje tako da brže obrađujete informacije. „Ako ste pod velikim stresom na ispitu i potpuno ste izgubljeni, vaš mozak će raditi brže i bolje“, kaže Grosmen. Ali, to je korisno samo povremeno. „Ako ste pod stresom iz dana u dan, bukvalno ćete spržiti taj deo mozga“, dodaje on.

Mobilni telefoni

Iako su dokazano smrtonosni kada su priljubljeni uz uvo nekoga ko vozi kroz grad za vreme saobraćajnog špica, jedina druga potvrđena pretnja zdravlju od mobilnog telefona jesu batine koje ćete dobiti od četrnaestogodišnjaka koji će vas zbog njega opljačkati na putu do kuće.

Ali, postoje čvrsti dokazi da mobilni telefoni mogu da vam čine i dobro. Alen Pris, koji u bristolskom Centru za onkologiju proučava biološke efekte zračenja mobilnih telefona, otkrio je da ljudi izloženi zračenju mobilnih telefona za četiri odsto brže nego drugi obavljaju neke mentalne operacije. „Njihov efekat je takav da vas podmlađuje za dvadeset godina“, kaže Pris. On veruje da je efekat takav samo zahvaljujući tome što telefon greje deo mozga koji se naziva korteks. Dokazano je i da zračenje iz telefona ubrzava krvotok u nekim delovima mozga.

Preterano gledanje televizije

Dobro, obeleženi ste kao lenjivac koji se izležava na kauču, ali ovo što sledi može vas uveriti da bi moglo biti i gore. Prema istraživanjima na univerzitetu Vandebilt u Nešvilu, potrošićete 20 odsto više energije gledajući televiziju nego ležeći u krevetu. Pošto se potroši oko 100 kalorija za sat gledanja, televizija iscrpljuje u istoj meri kao i čitanje knjige ili pravljenje šoping liste.

Učestalo slušanje glasne muzike

Naravno da će vam poremetiti sluh jer prouzrokuje stalno zujanje u ušima ili ćete potpuno ogluveti, ali pošto ćete je svakako slušati, trebalo bi da znate zašto tako prija. „Slušanje glasne muzike aktivira primitivno akustično čulo u uhu koje smo nasledili od naših napaljenih predaka“, kaže Nil Tod sa Univerziteta u Mančesteru. Tod smatra da je parenje naših predaka podrazumevalo mnogo buke i šepurenja. Snažni basovi aktiviraju isti odgovor u našem vestibularnom sistemu, tako da glasna muzika stimuliše iste delove mozga koji nas mogu navesti da pomislimo da će nam se posrećiti. „Najefektnije su pulsirajuće bas frekvencije“, kaže Tod. Ali, da li činjenica da vas to uzbuđuje znači i da vam to čini dobro? „Sve što izaziva osećanje zadovoljstva čini dobro. Oslobađa vas stresa, usrećuje vas, a to je, bez sumnje, zdravo.“

Pušenje

Razgovarajte sa lekarima i reći će vam da ne postoji mnogo stvari koje možete staviti u usta a da su štetnije od cigarete. Ali, nije sve tako tužno i ružno. Pušači bar na neki način doprinose usporavanju galopirajuće epidemije gojaznosti koja hara zapadnim svetom. „U mnogim studijama pronaći ćete da su pušači mršaviji. To smo sa sigurnošću utvrdili i u našim studijama“, kaže Džodi Floz sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Merilendu. „Neki misle da je to tako zahvaljujići izvesnim hemijskim supstancama u cigaretama pomoću kojih se sagoreva više kalorija, drugi misle da cigarete umanjuju apetit. A možda je reč i o jednom i o drugom.“

Drastično uvećanje šansi da dobijete rak i neku bolest srca možda i nije najbolji način da izbegnete gojaznost, ali je sigurno lakše od trčanja po kraju. Naučnici su takođe dokazali da bi pušenje u nekim okolnostima moglo da pomogne u prevenciji pojave raznih vrsta demencije. Mnoge vrste demencije idu ruku pod ruku sa gubitkom hemijskih receptora u mozgu koje stimuliše, eto, baš nikotin. Izgleda da pušenje otkriva te receptore i pušači ih imaju više. Teorija kaže da pušači mogu mnogo više da izgube pre nego što počnu da gube razum. „Zaista izgleda da nikotin ima preventivan uticaj, ali problem je u tome što druge stvari u cigaretama mogu da upropaste sve ostalo“, kaže Rodžer Bulok, specijalista za demenciju i upravnik Istraživačkog centra Kingshil u Svindonu. Dakle, ako vam vreme u svakom slučaju ističe i ako ste nekako uspeli da se provučete pored scila i haribda srčanih udara i tumora, pušenje bi moglo da vam pomogne da sačuvate klikere.

Vožnja brzim motorima

Malo je sigurnijih načina da se smanje životna očekivanja od kupovine velikog motora koji očigledno niste u stanju da kontrolišete. Ali, provedite pet minuta sa bajkerom i uskoro ćete saznati koliko je okrepljujuće zujati po okolini plašeći fazane. Iako se uzbuđenje izazvano brzinom često naziva adrenalinskom groznicom, adrenalin nema ništa s tim. Groznica se javlja zbog lučenja u mozgu hemijskih supstanci koje se zovu endorfini i koje smiruju telo, u stvari potiskujući noradrenalin koji izaziva lupanje srca. Da li vam potraga za uzbuđenjem čini dobro? „Endorfini su dobri momci, usporavaju otkucaje srca i opuštaju vas, tako da je razumno verovati da vam njihovo učestalo lučenje čini dobro, ali nemamo nikakav čvrst dokaz za to“, kaže Grosmen.

Letenje ekonomskom klasom

Venska tromboza je možda prokletstvo većine koja leti ekonomskom klasom, ali ponekad su jeftina mesta najbolja mesta. Uprava civilne avijacije (CAA) sprovela je sredinom devedesetih testove kako bi videla koliko je dobro za putnike što sede u određenom delu aviona tokom tipičnog prinudnog sletanja. Otkrili su da su bolje prošli oni u ekonomskoj klasi jer su bili unekoliko zaštićeni od udara sedišta ispred sebe.

„Telo vam se toliko ne istegne“, kaže Ras Vilijams, bivši rukovodilac službe za letove u CAA. „Ako ste u sedištu prve klase, nema ničega ispred da vas zaustavi.“ Ali, to ipak ne važi za sve vrste padova. „Naravno, ako otpadne krilo, umrećete. To je tako.“ Da biste zaista uvećali svoje šanse da napustite avion u jednom komadu, najbolje je da ne sedite više od tri reda udaljeni od izlaza za slučaj opasnosti.

Masna hrana

HOLESTEROL: Svinjetina ili zdravlje, odlučite sami

Masna hrana je velik izvor energije, ali pre nego što krenete u lov na hamburgere, trebalo bi da znate da će vam previše masnoće povećati holesterol, što vas sigurno vodi do bolesti srca. Bez obzira na to koliko se osećate slabim i nemate poremećaje u ishrani, malo je verovatno da imate premalo masti da biste preživeli. „Snabdevanje energijom neophodnom za opstanak u životu obično nije problem u zapadnim industrijskim društvima“, kaže Ian Džonson sa Instituta za istraživanje hrane. „Ali, postoje neke masti koje su telu neophodne“, dodaje on. Neke polinezasićene masti potrebne su za normalan rad ćelija i naročito su značajne za nervne ćelije. „Važno je da ih unose trudnice jer su ključne za rast detetovog mozga“, kaže Džonson.

Mnogo alkohola

Svi smo čuli za blagotvorne osobine crnog vina, ali šta je sa tekilom? U studijama u kojima se porede vino, pivo i žestoka pića, vino se često smatra najboljim, dok žestoka pića imaju manje blagotvoran uticaj. Povoljni uticaji dolaze iz etanola koji, prema Mortonu Gronbajku sa Instituta za preventivnu medicinu u Kopenhagenu, umanjuje mogućnost pojave ugrušaka u krvnim sudovima. Ukoliko muškarac popije manje od dvadeset jednog pića a žena manje od četrnaest, ne preti opasnost od srčanih bolesti. „Rizik opada 30-50 odsto ako pijete malo alkohola“, kaže Gronbajk. „Ako uopšte ne pijete alkohol, uvećavate rizik od srčanog oboljenja u istoj meri kao i ljudi koji ne vežbaju ili imaju visok holesterol“. Neke druge studije pokazale su da je alkohol dobar za sve, da pomaže u zaštiti od demencije, povećava gustinu minerala u kostima kod starijih žena i čak smanjuje krvni pritisak.

Slana hrana

So je odlična za povećanje krvnog pritiska, a povišen krvni pritisak nije dobar ni za šta. Ali, izbacite so u potpunosti iz ishrane i ne samo da će vaša hrana postati bezukusna već ćete postepeno stići do grčenja mišića, mučnine i vrtoglavice. „Krajnji ishod može biti veoma ozbiljan“, kaže Amanda Vin iz Britanskog udruženja dijetetičara. So je neophodna jer osigurava kretanje telesnih tečnosti kroz ćelije samo onda kada je to potrebno. So je neophodna i radi slanja električnih impulsa kroz nerve. Ipak, malo je ljudi koji pate od nedostatka soli. „Prosečna osoba unosi kroz ishranu dvadeset puta više soli od neophodnog minimuma“, kaže Vinova.

Boks

Nije čudno što ljudi koji redovno primaju jake udarce u glavu povremeno umru od toga ili pretrpe užasna oštećenja mozga. Ne možete istrenirati mozak da podnese takvu vrstu nasilja. Ali, ako ste dovoljno dobri da izbegnete udarce u glavu ili da izvrdate ulazak u ring, boks vam može činiti samo dobro.

„Boks je izvanredan oblik vežbanja kad je reč o kardiovaskularnom sistemu, aktivira čitavo telo, pa je bolji od trčanja ili biciklizma“, kaže Robert Kantu, glavni lekar u Nacionalnom centru za istraživanje katastrofalnih sportskih povreda u Severnoj Karolini. „Jedina loša strana boksa su udarci u glavu. Treba se čuvati levih i desnih krošea.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure