img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otvaranje španskog kulturnog centra u Beogradu

„Servantes“ u Knez Mihailovoj

08. januar 2004, 13:43 Sonja Ćirić
Copied

Na mestu na kojem je nekada bio Američki kulturni centar, u najstrožem centru Beograda, ubrzano se završavaju pripreme za otvaranje još jednog kulturnog centra – i to španskog. Institut "Servantes" počeće s radom polovinom sledećeg meseca

Pogled na Beograd: Havijer Ergata, direktor Instituta „Servantes“

Španski institut „Servantes“ je najnoviji svetski kulturni centar u Beogradu. Biće otvoren polovinom februara u centru grada, na uglu ulica Knez Mihailove i Čika Ljubine, u zgradi u kojoj se do marta 1999. godine nalazio Američki kulturni centar.

Institut „Servantes“ je osnovala vlada Španije pre 12 godina u nameri da promoviše španski jezik i kulturu svoje zamlje i zemalja španskog govornog područja. Počasni predsednik Instituta „Servantes“ je Njegovo visočansvo kralj Don Huan Karlos I, a za rad je nadležan Patronat među čijim članovima su svi pisci dobitnici Nagrade za književnost „Migel de Servantes“. U svetu trenutno postoji 40 španskih centara, a ovaj u Beogradu će biti prvi na Balkanu.

„Institut ‘Servantes’ u Beogradu najbrže se sprema za otvaranje od svih instituta u svetu“, kaže za „Vreme“ Havijer Ergeta, direktor beogradskog centra. „U Madridu, u našem sedištu, oduševljeni su i donekle iznenađeni time. Jer, Institut trenutno priprema otvaranje i centara u Budimpešti, Pragu i Stokholmu, ali oni su još daleko od cilja.“ Dogovori između srpske i španske vlade završeni su u maju prošle godine, a radovi su počeli već u julu i biće završeni u dogovorenom roku. „Ljudi u Beogradu su vrlo poslovni, Ministarstvo spoljnih poslova je vrlo efikasno uradilo svoj deo posla, sve kompanije i svi zaduženi za gradnju takođe.Svi su vrlo prijateljski raspoloženi prema nama i mislim da je zato sve tako brzo završeno“, kaže Ergeta. Ističe da su radovi bili obimni, da je zgradu od šest spratova prvo trebalo učvrstiti, svaki sprat je armiran, pa tek onda prilagoditi potrebama Instituta. U njemu će biti 11 učionica za učenje jezika, biblioteka sa više od 10.000 naslova, bioskop, sala za konferencije sa 150 mesta, galerija i virtuelna učionica. Ovih dana biće montiran i poseban lift za hendikepirane osobe. „Španski jezik trenutno govori 400 miliona ljudi, iza kineskog, engleskog i hindua to je četvrti jezik na svetu, i jezik koji ima najveću ekspanziju kao drugi govorni jezik. Zato se Institut ‘Servantes’, iako postoji zahvaljujući vladi Španije, ne ponaša kao da je španski vlasništvo samo naše države. Španski jezik je baština mnogih, pa zato predstavljamo i kulturu Kube, Meksika, Argentine – svih zemalja u kojima se govori taj jezik. Biće nam drago da ih predstavimo i u Beogradu“, kaže Ergeta.

Pre dve godine na Filološkom fakultetu u Beogradu otvorena je Učionica „Servantes“, didaktička pomoć Instituta hispanistima. Zašto vlada Španije baš sada otvara Institut „Servantes“ u Beogradu? Gospodin Ergeta kaže da su doskora ovde „bile sankcije, pa je bilo nemoguće misliti o takvoj vrsti posla“, a da sada postoji pozitivan stav njegove države prema Srbiji i Crnoj Gori. „Od početka demokratskog perioda kod vas imamo dobre odnose s vašom vladom. Ona čini mnogo da se unapredi kultura a to je dobro i za nas. Zbog toga i mislimo da je baš sada trenutak da možemo najviše da uradimo. Takođe, za dve do tri godine, kada u Srbiji bude sve u redu, nećemo vam biti toliko potrebni kao što smo to sada. Sada je trenutak da se uspostave veze. Mislim da imamo mnogo sličnosti. Srbi su vrlo živi, što je nama veoma blisko, volite muziku, imate mnogo bendova, entuzijasti ste u svemu – ljudi, na primer, snimaju filmove uprkos ekonomskim problemima. Ovde se osećamo kao kod kuće. Postoji veza između naša dva naroda, i ja bih da je istražim, da je uvećam i uspostavim još bliže odnose. To je razlog što sam ovde.“

Na pitanje da li mu je teško da započinje ovako velik i važan posao u uslovima koji se ne bi mogli oceniti kao povoljni, Havijer Ergeta na srpskom (koji, inače, izgleda uspešno savladava) odgovara: „Ne, nije teško.“ Objašnjava da je u Beogradu „lako raditi, ljudi su vrlo prijateljski raspoloženi, hoće da sarađuju, dovoljno je samo da telefonirate i kažete da želite izložbu i sve odmah bude sređeno. Ne treba uložiti velik napor da se organizuje bilo kakav program, pa ni objavljivanje rečnika i drugih knjiga.“ Ove godine će u organizaciji Instituta „Servantes“ biti prevedeno i objavljeno deset knjiga španskih autora „što nije malo, a sve je dogovoreno lako i brzo“. Prošlog meseca organizovana je izložba skulptura „Bikovi“ Gordane Nikolić u Galeriji umetničkih dela – prva u seriji predstavljanja naših umetnika čiji su radovi inspirisani Španijom. „Mi u Španiji posvećujemo mnogo pažnje kulturi. Priznaćete, mnogo je lakše organizovati koncert nego sazidati fabriku. Mislim da je kultura dobra stvar, nije agresivna, vrlo je prijateljska i zato je odličan politički instrument za uspostavljanje saradnje između zemalja. Na primer, nama je važno ne samo da ovde dovedemo španske umetnike već i da imamo vaše autore u našoj zemlji, da primimo vašu kulturu. U Srbiji je kultura razvijenija od ekonomije i sve njene grane su na vrlo visokom nivou. I zato, sve što vi radite, nas zanima. Još jedna pogodnost za nas jeste što je u Španiji jednostavno organizovati gostovanje srpskog slikara, filharmonije, predstave. Tu ste u velikoj prednosti u odnosu na druge zemlje.“

Povodom otvaranja Instituta „Servantes“ planirane su dve izložbe: grafika autora iz XVIII i XIX veka inspirisanih Velaskezovim radovima, izložba koja je već prikazana u Moskvi, Njujorku i drugim centrima, i predstavljanje slika Kristobala Torela, poznatog španskog autora koji će prisustvovati svečanosti otvaranja Instituta. Do kraja februara najavljena je Nedelja španskog filma, koncerti i drugi programi. Počinje, kako kaže Havijer Ergeta, međusobna razmena baština i upoznavanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

31.oktobar 2026. S. Ć.

Novi zahtevi za smenu čelnih ljudi u kulturi

Od prvog dana nakon pobede Studentske liste do danas, podneto je 12 zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture, a sve ih je imenovala prethodna vlast

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Kultura i nauka: Svakog dana po nekoliko zahteva za ostavkom

Od ponedeljka do danas, prve nedelje nakon pada Vučića, svakog dana objavi se nekoliko zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture i nauke

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Zašto je organizovanje svog prvog festivala, Grad Niš poverio preduzetničkoj radnji

Niške vlasti su izabrale da prvi Međunarodni filmski festival njihovog grada, osim Kulturnog centra, organizuje i preduzetnička radnja iz Trstenika. U ugovoru nije naznačena cena njene usluge. I kakve veze s tim ima Željko Mitrović

Glumci traže ostavku Ljubiše Ristića

Kultura

30.oktobar 2026. I. M.

„Čišćenje dvorišta“: Glumci Ateljea 212 traže ostavku Ljubiše Ristića

Većina zaposlenih u Ateljeu 212 stupila je u štrajk upozorenja, zahtevajući hitnu ostavku vršioca dužnosti direktora Ljubiše Ristića. Zbog toga su večerašnje predstave pomerene na 21 čas

Kultura

29.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Kako Filmski centar Srbije upravlja državnim novcem?

Ako se ispostavi da su informacije o isplatama za podsticaj kinematografiji koje su nedavno procurele u javnost tačne, otkriće se i kako Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije upravljaju državnim novcem

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure