Na mestu na kojem je nekada bio Američki kulturni centar, u najstrožem centru Beograda, ubrzano se završavaju pripreme za otvaranje još jednog kulturnog centra – i to španskog. Institut "Servantes" počeće s radom polovinom sledećeg meseca
Pogled na Beograd: Havijer Ergata, direktor Instituta „Servantes“
Španski institut „Servantes“ je najnoviji svetski kulturni centar u Beogradu. Biće otvoren polovinom februara u centru grada, na uglu ulica Knez Mihailove i Čika Ljubine, u zgradi u kojoj se do marta 1999. godine nalazio Američki kulturni centar.
Institut „Servantes“ je osnovala vlada Španije pre 12 godina u nameri da promoviše španski jezik i kulturu svoje zamlje i zemalja španskog govornog područja. Počasni predsednik Instituta „Servantes“ je Njegovo visočansvo kralj Don Huan Karlos I, a za rad je nadležan Patronat među čijim članovima su svi pisci dobitnici Nagrade za književnost „Migel de Servantes“. U svetu trenutno postoji 40 španskih centara, a ovaj u Beogradu će biti prvi na Balkanu.
„Institut ‘Servantes’ u Beogradu najbrže se sprema za otvaranje od svih instituta u svetu“, kaže za „Vreme“ Havijer Ergeta, direktor beogradskog centra. „U Madridu, u našem sedištu, oduševljeni su i donekle iznenađeni time. Jer, Institut trenutno priprema otvaranje i centara u Budimpešti, Pragu i Stokholmu, ali oni su još daleko od cilja.“ Dogovori između srpske i španske vlade završeni su u maju prošle godine, a radovi su počeli već u julu i biće završeni u dogovorenom roku. „Ljudi u Beogradu su vrlo poslovni, Ministarstvo spoljnih poslova je vrlo efikasno uradilo svoj deo posla, sve kompanije i svi zaduženi za gradnju takođe.Svi su vrlo prijateljski raspoloženi prema nama i mislim da je zato sve tako brzo završeno“, kaže Ergeta. Ističe da su radovi bili obimni, da je zgradu od šest spratova prvo trebalo učvrstiti, svaki sprat je armiran, pa tek onda prilagoditi potrebama Instituta. U njemu će biti 11 učionica za učenje jezika, biblioteka sa više od 10.000 naslova, bioskop, sala za konferencije sa 150 mesta, galerija i virtuelna učionica. Ovih dana biće montiran i poseban lift za hendikepirane osobe. „Španski jezik trenutno govori 400 miliona ljudi, iza kineskog, engleskog i hindua to je četvrti jezik na svetu, i jezik koji ima najveću ekspanziju kao drugi govorni jezik. Zato se Institut ‘Servantes’, iako postoji zahvaljujući vladi Španije, ne ponaša kao da je španski vlasništvo samo naše države. Španski jezik je baština mnogih, pa zato predstavljamo i kulturu Kube, Meksika, Argentine – svih zemalja u kojima se govori taj jezik. Biće nam drago da ih predstavimo i u Beogradu“, kaže Ergeta.
Pre dve godine na Filološkom fakultetu u Beogradu otvorena je Učionica „Servantes“, didaktička pomoć Instituta hispanistima. Zašto vlada Španije baš sada otvara Institut „Servantes“ u Beogradu? Gospodin Ergeta kaže da su doskora ovde „bile sankcije, pa je bilo nemoguće misliti o takvoj vrsti posla“, a da sada postoji pozitivan stav njegove države prema Srbiji i Crnoj Gori. „Od početka demokratskog perioda kod vas imamo dobre odnose s vašom vladom. Ona čini mnogo da se unapredi kultura a to je dobro i za nas. Zbog toga i mislimo da je baš sada trenutak da možemo najviše da uradimo. Takođe, za dve do tri godine, kada u Srbiji bude sve u redu, nećemo vam biti toliko potrebni kao što smo to sada. Sada je trenutak da se uspostave veze. Mislim da imamo mnogo sličnosti. Srbi su vrlo živi, što je nama veoma blisko, volite muziku, imate mnogo bendova, entuzijasti ste u svemu – ljudi, na primer, snimaju filmove uprkos ekonomskim problemima. Ovde se osećamo kao kod kuće. Postoji veza između naša dva naroda, i ja bih da je istražim, da je uvećam i uspostavim još bliže odnose. To je razlog što sam ovde.“
Na pitanje da li mu je teško da započinje ovako velik i važan posao u uslovima koji se ne bi mogli oceniti kao povoljni, Havijer Ergeta na srpskom (koji, inače, izgleda uspešno savladava) odgovara: „Ne, nije teško.“ Objašnjava da je u Beogradu „lako raditi, ljudi su vrlo prijateljski raspoloženi, hoće da sarađuju, dovoljno je samo da telefonirate i kažete da želite izložbu i sve odmah bude sređeno. Ne treba uložiti velik napor da se organizuje bilo kakav program, pa ni objavljivanje rečnika i drugih knjiga.“ Ove godine će u organizaciji Instituta „Servantes“ biti prevedeno i objavljeno deset knjiga španskih autora „što nije malo, a sve je dogovoreno lako i brzo“. Prošlog meseca organizovana je izložba skulptura „Bikovi“ Gordane Nikolić u Galeriji umetničkih dela – prva u seriji predstavljanja naših umetnika čiji su radovi inspirisani Španijom. „Mi u Španiji posvećujemo mnogo pažnje kulturi. Priznaćete, mnogo je lakše organizovati koncert nego sazidati fabriku. Mislim da je kultura dobra stvar, nije agresivna, vrlo je prijateljska i zato je odličan politički instrument za uspostavljanje saradnje između zemalja. Na primer, nama je važno ne samo da ovde dovedemo španske umetnike već i da imamo vaše autore u našoj zemlji, da primimo vašu kulturu. U Srbiji je kultura razvijenija od ekonomije i sve njene grane su na vrlo visokom nivou. I zato, sve što vi radite, nas zanima. Još jedna pogodnost za nas jeste što je u Španiji jednostavno organizovati gostovanje srpskog slikara, filharmonije, predstave. Tu ste u velikoj prednosti u odnosu na druge zemlje.“
Povodom otvaranja Instituta „Servantes“ planirane su dve izložbe: grafika autora iz XVIII i XIX veka inspirisanih Velaskezovim radovima, izložba koja je već prikazana u Moskvi, Njujorku i drugim centrima, i predstavljanje slika Kristobala Torela, poznatog španskog autora koji će prisustvovati svečanosti otvaranja Instituta. Do kraja februara najavljena je Nedelja španskog filma, koncerti i drugi programi. Počinje, kako kaže Havijer Ergeta, međusobna razmena baština i upoznavanje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!