img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otvaranje španskog kulturnog centra u Beogradu

„Servantes“ u Knez Mihailovoj

08. januar 2004, 13:43 Sonja Ćirić
Copied

Na mestu na kojem je nekada bio Američki kulturni centar, u najstrožem centru Beograda, ubrzano se završavaju pripreme za otvaranje još jednog kulturnog centra – i to španskog. Institut "Servantes" počeće s radom polovinom sledećeg meseca

Pogled na Beograd: Havijer Ergata, direktor Instituta „Servantes“

Španski institut „Servantes“ je najnoviji svetski kulturni centar u Beogradu. Biće otvoren polovinom februara u centru grada, na uglu ulica Knez Mihailove i Čika Ljubine, u zgradi u kojoj se do marta 1999. godine nalazio Američki kulturni centar.

Institut „Servantes“ je osnovala vlada Španije pre 12 godina u nameri da promoviše španski jezik i kulturu svoje zamlje i zemalja španskog govornog područja. Počasni predsednik Instituta „Servantes“ je Njegovo visočansvo kralj Don Huan Karlos I, a za rad je nadležan Patronat među čijim članovima su svi pisci dobitnici Nagrade za književnost „Migel de Servantes“. U svetu trenutno postoji 40 španskih centara, a ovaj u Beogradu će biti prvi na Balkanu.

„Institut ‘Servantes’ u Beogradu najbrže se sprema za otvaranje od svih instituta u svetu“, kaže za „Vreme“ Havijer Ergeta, direktor beogradskog centra. „U Madridu, u našem sedištu, oduševljeni su i donekle iznenađeni time. Jer, Institut trenutno priprema otvaranje i centara u Budimpešti, Pragu i Stokholmu, ali oni su još daleko od cilja.“ Dogovori između srpske i španske vlade završeni su u maju prošle godine, a radovi su počeli već u julu i biće završeni u dogovorenom roku. „Ljudi u Beogradu su vrlo poslovni, Ministarstvo spoljnih poslova je vrlo efikasno uradilo svoj deo posla, sve kompanije i svi zaduženi za gradnju takođe.Svi su vrlo prijateljski raspoloženi prema nama i mislim da je zato sve tako brzo završeno“, kaže Ergeta. Ističe da su radovi bili obimni, da je zgradu od šest spratova prvo trebalo učvrstiti, svaki sprat je armiran, pa tek onda prilagoditi potrebama Instituta. U njemu će biti 11 učionica za učenje jezika, biblioteka sa više od 10.000 naslova, bioskop, sala za konferencije sa 150 mesta, galerija i virtuelna učionica. Ovih dana biće montiran i poseban lift za hendikepirane osobe. „Španski jezik trenutno govori 400 miliona ljudi, iza kineskog, engleskog i hindua to je četvrti jezik na svetu, i jezik koji ima najveću ekspanziju kao drugi govorni jezik. Zato se Institut ‘Servantes’, iako postoji zahvaljujući vladi Španije, ne ponaša kao da je španski vlasništvo samo naše države. Španski jezik je baština mnogih, pa zato predstavljamo i kulturu Kube, Meksika, Argentine – svih zemalja u kojima se govori taj jezik. Biće nam drago da ih predstavimo i u Beogradu“, kaže Ergeta.

Pre dve godine na Filološkom fakultetu u Beogradu otvorena je Učionica „Servantes“, didaktička pomoć Instituta hispanistima. Zašto vlada Španije baš sada otvara Institut „Servantes“ u Beogradu? Gospodin Ergeta kaže da su doskora ovde „bile sankcije, pa je bilo nemoguće misliti o takvoj vrsti posla“, a da sada postoji pozitivan stav njegove države prema Srbiji i Crnoj Gori. „Od početka demokratskog perioda kod vas imamo dobre odnose s vašom vladom. Ona čini mnogo da se unapredi kultura a to je dobro i za nas. Zbog toga i mislimo da je baš sada trenutak da možemo najviše da uradimo. Takođe, za dve do tri godine, kada u Srbiji bude sve u redu, nećemo vam biti toliko potrebni kao što smo to sada. Sada je trenutak da se uspostave veze. Mislim da imamo mnogo sličnosti. Srbi su vrlo živi, što je nama veoma blisko, volite muziku, imate mnogo bendova, entuzijasti ste u svemu – ljudi, na primer, snimaju filmove uprkos ekonomskim problemima. Ovde se osećamo kao kod kuće. Postoji veza između naša dva naroda, i ja bih da je istražim, da je uvećam i uspostavim još bliže odnose. To je razlog što sam ovde.“

Na pitanje da li mu je teško da započinje ovako velik i važan posao u uslovima koji se ne bi mogli oceniti kao povoljni, Havijer Ergeta na srpskom (koji, inače, izgleda uspešno savladava) odgovara: „Ne, nije teško.“ Objašnjava da je u Beogradu „lako raditi, ljudi su vrlo prijateljski raspoloženi, hoće da sarađuju, dovoljno je samo da telefonirate i kažete da želite izložbu i sve odmah bude sređeno. Ne treba uložiti velik napor da se organizuje bilo kakav program, pa ni objavljivanje rečnika i drugih knjiga.“ Ove godine će u organizaciji Instituta „Servantes“ biti prevedeno i objavljeno deset knjiga španskih autora „što nije malo, a sve je dogovoreno lako i brzo“. Prošlog meseca organizovana je izložba skulptura „Bikovi“ Gordane Nikolić u Galeriji umetničkih dela – prva u seriji predstavljanja naših umetnika čiji su radovi inspirisani Španijom. „Mi u Španiji posvećujemo mnogo pažnje kulturi. Priznaćete, mnogo je lakše organizovati koncert nego sazidati fabriku. Mislim da je kultura dobra stvar, nije agresivna, vrlo je prijateljska i zato je odličan politički instrument za uspostavljanje saradnje između zemalja. Na primer, nama je važno ne samo da ovde dovedemo španske umetnike već i da imamo vaše autore u našoj zemlji, da primimo vašu kulturu. U Srbiji je kultura razvijenija od ekonomije i sve njene grane su na vrlo visokom nivou. I zato, sve što vi radite, nas zanima. Još jedna pogodnost za nas jeste što je u Španiji jednostavno organizovati gostovanje srpskog slikara, filharmonije, predstave. Tu ste u velikoj prednosti u odnosu na druge zemlje.“

Povodom otvaranja Instituta „Servantes“ planirane su dve izložbe: grafika autora iz XVIII i XIX veka inspirisanih Velaskezovim radovima, izložba koja je već prikazana u Moskvi, Njujorku i drugim centrima, i predstavljanje slika Kristobala Torela, poznatog španskog autora koji će prisustvovati svečanosti otvaranja Instituta. Do kraja februara najavljena je Nedelja španskog filma, koncerti i drugi programi. Počinje, kako kaže Havijer Ergeta, međusobna razmena baština i upoznavanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Lazar Ristovski

Premijera

16.januar 2026. Đorđe Bajić

Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Plate u kulturi

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Sindikati: Macut i Selaković su potpisali uravnilovku za zaposlene u kulturi

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure