img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložbe - "Vizantija: vera i moć", Metropoliten muzej, Njujork

Vizantija u Njujorku

01. april 2004, 01:40 Sonja Ćirić
Copied

Nedavno otvorenom izložbom "Vizantija: vera i moć" Metropoliten muzej u Njujorku završava trodelni ciklus predstavljanja Vizantijskog carstva. Izloženo je oko 350 eksponata iz tridesetak zemalja sveta, među kojima su i 23 iz Srbije

Nedavno otvorenom izložbom „Vizantija: vera i moć“ Metropoliten muzej u Njujorku završava trodelni ciklus predstavljanja Vizantijskog carstva. Najnovija izložba ispituje poslednje vekove kulture Vizantije, od 1261. godine do pada države – tri veka kulture Paleologa i njenog uticaja na okolne države. Izloženo je oko 350 eksponata iz tridesetak zemalja sveta.

Iz Srbije, tim stručnjaka Narodnog muzeja i Muzeja Srpske pravoslavne crkve, predvođen akademikom Gojkom Subotićem, izabrao je 23 umetnička dela. Među njima su rozeta iz manastira Milentija, ikona svetog Save i Simeona iz Hilandara, Rodopsko zvono iz Hvosna, deo horosa sa imenom kralja Vukašina iz Markovog manastira, epitrahilj s kraja XIV i početka XV veka iz crkve Svetog Petra kod Novog Pazara, Četvorojevanđelje manastira Kumanice, Rudarski zakon despota Stefana Lazarevića, episkopska mitra, rad Katarine Kantakuzine, Jefimijina Pohvala svetom velikomučeniku Lazaru, rukopisano Jevanđelje koje je srebrom i zlatom okovao kujundžija Kondo Vuk, i ripida iz manastira Banja.

Od učešća naših umetničkih dela na Metropolitenovoj izložbi mnogo se očekuje. Jovan Despotović, pomoćnik ministra kulture Republike Srbije, kaže da će „te naše vrednosti biti argumenti da se Unesku, Savetu Evrope i Evropskoj uniji nametne tema o zaštiti svetskog kulturnog nasleđa na Kosovu i Metohiji. U ovom trenutku naši eksponati deo su kulturne diplomatije. „Kivot svetog kralja Stefana Dečanskog (oko 1343. godine) možda najdirektnije upućuje na tu činjenicu: postavljen je u Metropolitenu nekoliko dana pre nego što je napadnut manastir Dečani.“ Slobodan Mileusnić, direktor Muzeja Srpske pravoslavne crkve, prenosi da je Njegova svetost, carigradski patrijarh Vartolomej II, koji je blagoslovio i osveštao izložbu, istakao da će tokom susreta s Kofijem Ananom preneti svoju zabrinutost za svetinje i spomeničko nasleđe na Kosovu. „To je rekao neposredno pred nedavni sukob na Kosovu, pred državnicima i gostima na otvaranju izložbe za zvaničnike i učesnike.“

Bogorodica-Sokolica

Ovo je prvo učešće naše zemlje na Metropolitenovim izložbama o Vizantiji. Na prvoj izložbi, „Doba duhovnosti“ 1978. godine, nije nam bilo mesto zato što se izložba bavila vremenom kada srpska država nije postojala, a na drugoj, „Slava Vizantije“ 1997. godine, nije nas bilo zato što je SRJ bila pod embargom. Tatjana Cvjetičanin, v.d. direktora Narodnog muzeja, kaže da je „saradnja prilikom organizovanja treće izložbe bila odlična. Helen Evans, kustos za vizantijsku umetnost u Metropolitenu, dolazila je tri puta u Beograd i sa Slobodanom Ćurčićem, profesorom na Prinston univerzitetu i Univerzitetu u Solunu, uz pomoć akademika Subotića i njegovog tima, napravila izbor eksponata“. Branka Ivanić, šef Odeljenja za srednjovekovnu umetnost Narodnog muzeja, ocenjuje da „smo mi u priči o Vizantiji toliko važni da bi se naše odsustvo protumačilo kao falsifikat“. Kao primer odlične saradnje ona navodi to što je Metropoliten finansirao rekonstrukciju i konzervaciju rozete iz manastira Milentija, „zato što im je bilo stalo da imaju taj eksponat na izložbi i da ga pokažu u punom sjaju. Zahvaljujući tome, Narodni muzej je dobio izuzetno važno i na moderan način konzervirano umetničko delo.“

Dusanov tanjir

Branka Ivanić objašnjava da je „naša prezentacija koncipirana kao priča o istoriji Srbije između XIII i XVI veka, pa su eksponati birani osim po vrednosti i lepoti, i po važnosti trenutka u kome su nastali“. Tako je, na primer, fragment figure apostola sa freske manastira Gradac iz 1276. godine izabran i zato što potiče iz vremena kralja Uroša I, sa čijom vladavinom počinju širenje srpske države, razvoj njene industrije naročito rudarstva. Vezu s Vizantijom širi kralj Milutin; na srpski dvor uvodi vizantijske običaje, nošnju, način ophođenja za stolom. Predstavnici tog vremena u Metropolitenu jesu njegova plaštanica zlatom izvezena iz 1300. godine, mermerno poprsje Bogorodice i Hrista sa portala crkve manastira Sokolice koje je bilo u manastiru Banjska, i Milutinov dinar. Dušanovo carstvo ilustruju raskoš i lepota zlatnog prstena kraljice Teodore, njegove majke, Dušanov pehar, i njegov dinar iskovan u Novom Brdu kod Uroševca. Branka Ivanić kaže da je prsten „vrhunski primerak zlatarstva. On je kombinacija vizantijskog umerenog, stabilnog principa koji prati i krasi aristokratiju, zapadne razigranosti i srpskih simbola. Naime, na karici su izvedeni nijelom, crnom pastom koja se utiskuje u reljef zlatne podloge, izuzetno plastične fantastične životinje, na vratu prstena ćiriličnim slovima piše Ko ga nosi pomozi mu Bog, a na glavi je dvoglavi orao što je heraldički simbol preuzet od Paleologa. Ovaj prsten rečito pokazuje položaj tadašnje Srbije, njenu otvorenost prema uticajima i Istoka i Zapada.“ Dušanov pehar je plitka posuda sa drškom, služila je i za jelo i za piće. Drška je ukrašena, u centru pehara je medaljon sa dvoglavim orlom, a okolo je natpis u Hristu Bogu blagoverni car Stefan. „Zna se da je car Dušan od Venecijanaca poručio 33 srebrne pozlaćene posude, korišćene su kao vladarev trpezni servis, pa je taj pehar možda deo tog kompleta“, kaže Branka Ivanić.

Kivot Sv.Stefana Dečanskog

Izložba „Vizantija: vera i moć“ ocenjena je kao jedan od kulturnih događaja sezone u Sjedinjenim Američkim Državama. Očekuje se da će je do zatvaranja, 4. jula, videti pola miliona ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure