

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Poštovani ministre,
Obraćamo Vam se povodom stupanja na snagu Uredbe o premiji za proizvodnju šećerne repe za period januar – mart 2004. godine, objavljenoj u „Službenom glasniku“ RS 13. januara 2004. godine.
Sa zaista velikom neprijatnošću, kao i nedoumicama, primili smo informaciju datu u Uredbi, po kojoj će korisnici premije, odnosno proizvođači ugovorima vezani za šećerane u vlasništvu MK Komerca, u sledećoj proizvodnoj godini imati odobreno daleko manje hektara za subvenciju u odnosu na ranije ugovorene površine.
Predloženom raspodelom hektara premiranim od strane države, favorizuju se fabrike, koje su ugovorile i preradile daleko manje količine repe. Kao primer možemo navesti fabriku „Star šećer“ iz Nove Crnje u vlasništvu kompanije Sfir. Ova fabrika je prošle godine preradila samo 69 hiljada tona repe i izvela probnu proizvodnju sa svega 45 radnika. „Star šećer“ je dobio isti broj premiranih hektara kao, recimo, naša fabrika „Jedinstvo“iz Kovačice, koja je u prethodnoj kampanji preradila blizu 300.000 tona šećerne repe, sa ukupno 11.109 hektara. Isto tako, neobično je da se TeTo Senta svrsta sa kvotom za premiju u isti rang sa fabrikom šećera „Bačka“ u Vrbasu, ako se uzme u obzir da je Senta sa 7148 hektara preradila ukupno 195.629 tona repe, a Vrbaška šećerana sa 10.053 hektara preradila 388.413 tona repe!
Ako se uzme u obzir da su fabrike u sastavu MK Komerca u protekloj kampanji pod izuzetno teškim agroekološkim uslovima uspele da sačuvaju 38.690 hektara od ukupnih 66.369 hektara pod repom, kao i činjenicu da su preradile 1.100.000 tona šećerne repe, (a u čitavoj industriji Srbije i Crne gore prerađeno je ukupno 1.918.096 tona), nedvosmisleno se da zaključiti da je u fabrikama u našem vlasništvu prerađeno 60 odsto ukupne proizvodnje šećerne repe u našoj zemlji, te da smo, od ukupne proizvedene količine šećera koja je za prethodnu godinu iznosila 200.000 tona, mi proizveli 130.000 tona šećera.
Smatramo da ove brojke u potpunosti opravdavaju naše negodovanje ovakvim načinom raspodele premiranih hektara.
Naši ozbiljni planovi u smislu razvoja proizvodnje, kompletne fabrike i standarda radnika ovim su poljuljani, jer ne vidimo podršku od strane Vlade u tom smislu. Moramo Vas podsetiti da smo u protekloj godini izvršili niz veoma krupnih ulaganja u investicione programe, tehničko-tehnološki razvoj kapaciteta i socijalni program za zaposlene, na šta smo se sa možda smelom, ali ozbiljnom vizijom razvoja poljoprivrede, pa i privrede naše zemlje obavezali. U izuzetno teškoj godini iza nas, uložili smo ogromnu količinu sredstava za repromaterijale neophodne za proizvodnju šećerne repe i avansno smo isfinansirali preko 60 odsto ukupne proizvodnje, što iznosi preko 20 miliona evra.
Na osnovu ostvarenih prošlogodišnjih rezultata, ove godine planiramo setvu na više od 45.000 hektara i već do sada smo avansno uložili neophodne količine mineralnog đubriva NPK. Planiramo podizanje kapaciteta dnevne prerade repe u našim fabrikama, a posebno se to odnosi na fabriku u Vrbasu, gde nam je u planu da završimo započete investicije koje će omogućiti povećanje dnevne prerade sa 6 na 10 hiljada tona šećerne repe dnevno.
Mora se uzeti u obzir i činjenica da se fabrike šećera u vlasništvu MK Komerc nalaze u regionima najpogodnijim za proizvodnju šećerne repe i da ka istim gravitira ogroman broj hektara i poljoprivrednih proizvođača, te da je u našim fabrikama zaposleno u stalnom radnom odnosu oko 1500 ljudi. Poznato je da su fabrike šećera pokretač ekonomskog i privrednog razvoja čitavih regija, kao i da šećerna industrija u našoj zemlji osim zaposlenih u fabrikama šećera, na posredan ili neposredan način angažuju oko 110.000 zaposlenih. To znači da je oko 60.000 ljudi radno angažovano zato što fabrike šećera u sastavu MK Komerc uspešno rade.
Sve što smo naveli u ovom pismu, još više nam otvara pitanja koja su se odmah na početku, prilikom uvida u Uredbu, nametnula:
Iz kog razloga se stimuliše proizvodnja fabrika koje nemaju perspektivu?
Iz kog razloga su pojedinim fabrikama kvote podignute 3 puta u odnosu na ostvarenu prošlogodišnju proizvodnju, nama smanjene za 25 odsto, a da pri tom imamo stabilnu, i unapred ugovorenu proizvodnju?
Zašto se nama, koji imamo poluge progresa i napretka poljoprivrede i privrede čitavog regiona, onemogućava da idemo napred?
Slobodni smo da predložimo dva rešenja koja nam u ovom momentu delju konstruktivno:
– da se izvrši nova preraspodela kvota na osnovu ostvarenih rezultata kampanje prerade šećerne repe 2003./2004. godine
– da se kvota od 5000 hektara namenjenih ostalim šećeranama, raspodeli fabrikama u sastavu MK Komerc – fabrikama šećera u Kovačici, Pećincima, Baču i Vrbasu.
Zato Vas molimo da još jednom preispitate odluku sadržanu u Uredbi. Ukoliko ne prihvatite ni jedno od predloženih rešenja, niti ponudite neko koje bi išlo u pravcu racionalnije raspodele kvota primerene realnom stanju u šećernoj industriji, bićemo u prinuđeni da se sa punim pravom zapitamo o namerama i posledicama donošenja ovakve odluke, kao i o onima kojima bi sve navedeno išlo u prilog.
U nadi da ćemo pronaći ispravno rešenje na obostrano zadovoljstvo,
s poštovanjem,
Srdan Ilin, generalni direktor MK Komerca


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve