img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lokalni izbori u Hrvatskoj

Apstitnencijom protiv političara

18. maj 2005, 17:24 Tatjana Tagirov
Copied

Srpska demokratska samostalna stranka pobedila je u deset opština, a u Kninu će, prvi puta nakon 1995. godine, sudelovati u vlasti

MALI ODAZIV: Izborno mesto nedaleko od Zagreba

Ma koliko se hrvatski premijer Ivo Sanader trudio da apstinenciju hrvatskih birača na lokalnim izborima prošle nedjelje stavi u uobičajene evropske trendove, izlazak samo trećine odraslih s pravom glasa od 4,5 milijuna stanovnika na birališta pokazuje da je biračima svega dosta, i političara i njihovih jalovih obećanja. Apstinencija je, slobodno bi se moglo reći, i najvažniji rezultat proteklih izbora. Usporedbe radi: na prethodnim lokalnim izborima, održanima u maju 2001. godine, na birališta je izašlo 46,8 posto birača.

Drugi rezultat je pad popularnosti vladajućeg HDZ-a, koji je izborni pobjednik u šest od 21 hrvatske županije. Prije četiri godine, na prethodnim lokalnim izborim, HDZ je relativnu većinu po broju dobivenih glasova ostvario u 15 županija, što je za gotovo tri puta bolji rezultat nego prošle nedjelje. O velikim gradovima da se i ne govori: SDP Ivice Račana, u koaliciji s Hrvatskom seljačkom strankom i Strankom penzionera (koji pokazuju, po drugi puta, da imaju stabilno biračko tijelo.,osvojivši 30 mandata više nego na izborima prije četiri godine),odnio je prevagu u Zagrebu (gdje živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva u Hrvatskoj), Rijeci i u Splitu, dok je u Osijeku vlast otišla HDZ-ovom otpadniku Branimiru Glavašu, koji je ne tako davno pompezno izbačen iz HDZ-a, te je potom osnovao novu stranku.

SINj – SDP-u: HDZ je u nedjelju osvojio relativnu ili čak apsolutnu većinu glasova u Karlovačkoj, Krapinskoj, Ličkoj, Virovitičkoj, Vukovarskoj, Šibenskoj, Zadarskoj, Splitskoj i Požeškoj županiji. Status najjače stranke izgubio je u Osječkoj, Sisačkoj, Brodskoj, Dubrovačkoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, a najzanimljivije je da je prvi puta od 1990. godine grad Sinj, poznat po svakogodišnjim desničarskim skandalima na tradicionalnoj Sinjskoj alci, na ovim lokalnim izborima iz ruku HDZ-a prešao u ruke SDP-a.

Izborni analitičari već su izračunali i novi odnos između lijevih i desnih stranaka na nacionalnoj razini: lijeve stranke zajedno, Račanov SDP, Hrvatska seljačka stranka Zlatka Tomčića, Hrvatska narodna stranka Vesne Pusić, Liberalni savez i Istarski demokratski sabor zauzimaju oko 43 odsto političke scene, što je u odnosu na parlamentarne izbore u novembru 2003. godine više za 1,7 odsto. HDZ sad ima oko 23 odsto, što je sedam posto manje nego u trenutku kad je dobio vlast u Saboru, a zajedno s Hrvatskom strankom prava ima oko 33 odsto podrške među biračima.

Pravaši Ante Đapića su, uopće, na nedjeljnim lokalnim izborima požnjeli najveći stranački uspjeh, dobivši čak 45 mandata u županijskim skupštinama više nego na prošlim lokalnim izborima 2001. godine. Na nacionalnoj razini, kažu podaci, pravaši su sad na 9,3 odsto i od prošlih parlamentarnih izbora porasli su za 2,9 poena, čemu – sasvim sigurno – doprinose nove optužbe koje Karla del Ponte upućuje iz Haga, cijela zbrka i pritisci zbog odbjeglog optuženika Ante Gotovine, ali i umivenije lice Sanaderovog HDZ-a u odnosu na Tuđmanovo vrijeme, koje je od te „stožerne“ stranke u Hrvata udaljio one kojima evropska vrata ne bi otvarali i koji premijeru ne mogu oprostiti „Hristos se rodi“ već drugi puta izrečen predstavnicima hrvatskih Srba na Badnjak.

IZLETNIČKO GLASANjE: Kad je o Srbima u Hrvatskoj riječ, oni su – pored apstinencije, sve značajnijeg udjela raznih nezavisnih lista u pojedinim gradovima, pravaškog rasta i sinjskog čuda – prilično iznenađenje i za samu Srpsku demokratsku samostalnu stranku, koju predvode Vojislav Stanimirović i Milorad Pupovac. Ta je stranka apsolutnu pobjedu odnijela u deset općina, a u Kninu će, prvi puta nakon 1995. godine, polučivši čak 36,6 odsto glasova, zasigurno sudjelovati u vlasti. U odnosu na dosadašnje stanje, SDSS je dobio čak 30 odsto više mandata u općinama gdje su nastanjeni Srbi. Svakako, tome je u velikoj mjeri pomogao veliki odaziv srpskog stanovništva na izbore, pogotovo onih koji su ovoga puta – u organizaciji izbjegličkih organizacija u Srbiji – na dan glasanja otišli u svoja mjesta, što je izazvalo silne komentare u hrvatskoj javnosti. Ima i onih među samim Srbima koji u jednokratnom dolasku glasača u rodni kraj ne vide nešto što će valjati za budućnost: „Imam osjećaj da se ljudi navikavaju da ih dovoze na glasanje i, po meni, nije baš dobro ići na takve varijante“, kaže predsjednik Srpskog demokratskog foruma u Zagrebu Veljko Džakula.

Ono, međutim, što će zasigurno dobro proizaći iz izletničkog glasanja jest to da će se većom zastupljenošću Srba u lokalnoj vlasti dio problema ipak početi rješavati, pa će do idućih izbora neki od tih „izletnika“ odlučiti ostaviti izbjeglički život u Srbiji i vratiti se tamo gdje se može biti „svoj na svome“. Dovoljno je samo na mapi pogledati spisak mjesta u kojima su Srbi dobili svoj komad vlasti prošle nedjelje: Vrhovine, Donji Lapac, Gračac, Kistanje, Biskupija, Dvor na Uni… te na istoku zemlje Dalj, Borovo i još ponešto, s izuzetkom Vukovara.

Jasno, kao i drugdje, i u mnogima od tih mjesta vlast će ovisiti o postizbornim koalicijama, pa je Stanimirović već najavio da će se pregovarati oko svakog mjesta pojedinačno, ali da se, recimo, kad je riječ o priči koja već kola da bi SDSS mogao Sanaderovom HDZ-u ponuditi mjesto gradonačelnika Knina, „može dogoditi da SDSS Knin ‘veže’ za Vukovar ili Beli Manastir“.

Odmah po objelodanjivanju prvih rezultata nedjeljnih lokalnih izbora, neki su – od Ivice Račana do umirovljenika i srpskih predstavnika – počeli priču o prijevremenim parlamentarnim izborima. Naime, vlada Ive Sanadera ovisna je o glasovima umirovljenika koji traže da se napokon riješi problem državnog duga prema njima, srpskih predstavnika u Saboru koji traže brže i efikasnije rješavanje povratka izbjeglica i njihove imovine, te drugih predstavnika manjina. Svi imaju svoju računicu i prostora za ucjene. Ipak, oni iz drugog tabora kažu da nitko u ovom trenutku stvarno ne priziva nove izbore, pogotovo što je Hrvatska ove godine već dvaput otvarala birališta (predsjednički i lokalni izbori), a birači su – kako se pokazalo prošle nedjelje – umorni od političara koji, uzgred, kako kažu neki zlobnici, čekaju da im prođe polovina od dvije godine saborskog mandata, kako bi se i u „zasluženoj“ privilegiranoj mirovini mogli izdići iznad podanika koji su ih, u nedostatku boljih, birali.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.

Švedska

04.novembar 2025. Mari Joslin (DW)

Smrtonosno nasilje: Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake

Švedska policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju decu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure