img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: Aleksandar Pavić, Univerzitet u Šefildu

Student kao proizvod

08. jun 2005, 23:59 S. B
Copied

To je jedna od onih priča o uspešnoj karijeri u inostranstvu, zbog koje se često stiče pogrešan utisak da su svi stručnjaci iz Srbije u svojim oblastima ubedljivo najbolji. Naravno, kao sve takve tipske priče, i ova je sasvim specifična. Aleksandar Pavić diplomirao je na Građevinskom fakultetu u Beogradu 1988. godine. U to doba, uz građevinarstvo bavio se i novinarskim poslom. Tokom osamdesetih godina, kao veliki poznavalac avio-industrije objavio je preko 100 tekstova o avionima i drugim letelicama u najčitanijim beogradskim nedeljnicima. U Englesku je otišao 1993. godine, na doktorske studije na Univerzitet u Šefildu i u toku jedne decenije ostvario ono što uspeva samo retkim pripadnicima naše dijaspore – da postane redovni univerzitetski profesor na jednom od deset najboljih britanskih univerziteta. Trenutno je šef istraživačke sekcije za inženjering vibracija na Odseku za građevinarstvo Univerziteta u Šefildu a, uz to, dobitnik prestižne petogodišnje stipendije (tzv. advanced research fellowship), koja iznosi milion evra i koju mu je za istraživanja dodelio britanski Savet za inženjering i fizičke nauke (EPSRC).

Njegove istraživačke aktivnosti koncentrisane su na izučavanje uticaja vibracija na građevinske konstrukcije. Kao jedan od pet najboljih stručnjaka na svetu u ovoj oblasti, Aleksandar Pavić je do sada učestvovao u mnogim građevinskim projektima u Velikoj Britaniji i van nje, gde je rešavao problem vibracija na velikim konstrukcijama poput modernih stadiona ili mosta Milenijum na reci Temzi u Londonu. Uprkos prestižnim rezultatima u oblasti kojom se bavi, profesor Pavić o svojoj karijeri govori kao o nekakvom čudu koje ga je neočekivano zadesilo. „Otišao sam u Englesku sa dva kofera, deset prstiju i onim što mi je bilo u glavi. Dvanaest godina kasnije postao sam redovni profesor, učestvovao u više međunarodnih projekata, a trenutno vodim nekoliko istraživanja na kojima je angažovano na desetine saradnika bez kojih ne bih mogao ništa da uradim.“

„VREME„: U Britaniji postoji više od 130 univerziteta. Kako se u oštroj konkurenciji gradi uspešna akademska karijera?

ALEKSANDAR PAVIĆ: Bitno je samo da umeš da radiš. Britansko društvo bazirano je na sposobnostima, a ne na vezama i privilegijama. U akademskom životu uvek moraš da imaš više ideja nego vremena. Moraš usko da se specijalizuješ i tako dolaziš do internacionalno vrednih rezultata. Ključni parametri za napredovanje u akademskom sistemu su rezultati naučnih istraživanja i broj objavljenih članaka. Naravno, podrazumeva se i da dobar predavač poseduje profesionalan odnos prema svojim nastavnim obavezama i prema studentima. Ali, polovinu svog radnog vremena nastavnici na „red brick“ univerzitetima posvećuju istraživačkom radu.

Naučna istraživanja su javni interes i u Britaniji i u Srbiji. No, kakve konkretne koristi engleski univerziteti imaju od istraživačke delatnosti?

Ceo sistem univerziteta baziran je na istraživanjima. Osim javnog interesa, naučni rezultati donose prestiž univerzitetu i omogućuju mu vidljivost na svetskoj sceni, a međunarodna vidljivost je krucijalna. To privlači sposobne studente iz sveta što je za britanske univerzitete ozbiljan izvor prihoda, pošto strani studenti plaćaju tri do četiri puta veće školarine od domaćih. Takođe, međunarodna vidljivost univerziteta privlači ne samo studente već i kvalitetan akademski kadar iz celog sveta. U velikoj Britaniji živi 65 miliona ljudi, ali Britanci ipak smatraju da su suviše mali i žele da operišu na svetskoj sceni. Mnogo su veće šanse da se izaberu najbolji stručnjaci među šest milijardi ljudi, nego među 65 miliona. A mi u Srbiji imamo samo deset miliona stanovnika, ali smo zatvoreni i vrlo često neosnovano smatramo da smo sebi dovoljni. To je razlika u kulturi i načinu razmišljanja, razlika u konceptu.

Kako promeniti način razmišljanja?

Glavni resurs Srbije su ljudi. Na Zapadu veruju da ovde još uvek postoji obrazovana radna snaga nastala u jednom socijalističkom obrazovnom sistemu koji je nekada dobro funkcionisao. Međutim, taj glavni resurs Srbije će nestati za deset do dvadeset godina. Socijalistički obrazovni sistem je odavno prevaziđen i on više ne funkcioniše. Studije danas predugo traju, a stručnjaci koji se formiraju nisu onog kvaliteta kog su nekad bili. Stručnjake koji su formirani pre dvadeset godina uglavnom koriste samo stranci. Ovde niko ne koristi te resurse efikasno. Srbija se trenutno više brine o izvozu voća, povrća i stoke, a ne stara se o svom glavnom resursu. Velika Britanija odavno ništa ne proizvodi, već prodaje pamet ostatku sveta kroz edukaciju, finansijski i drugi konsalting. Zašto to ne bi mogla i Srbija?

Srbija u reformi obrazovnog sistema ne raspolaže ni velikim finansijskim sredstvima ni viškom vremena.

Potrebna je pre svega strateška vizija, a potom investicije u obrazovanje. Pre svega, neophodno je da država sistematski šalje naše najbolje studente na usavršavanje u inostranstvo. Na mom univerzitetu vidim obilje takvih primera. Neke zemlje u Latinskoj Americi i Africi dodeljuju državne stipendije svojim najboljim studentima. Oni tim novcem plaćaju školarinu, ali su u obavezi da se vrate u svoju zemlju. To ne postoji kod nas. Nekada je postojalo, ali ne bih rekao da je i tada selekcija vršena tako da se izaberu najbolji od najboljih. Treba iskoristiti iskustva ljudi koji su videli oba sistema. Relativno malo ljudi zna kako zaista izgleda Zapad. Nije dovoljno provesti nekoliko nedelja u inostranstvu, potrebno je da radiš tamo kako bi zaista shvatio kako stvari funkcionišu.

Da li postoji nešto što bi se već sada moglo učiniti?

Akademski život je razmena informacija. Prva stvar koja bi se mogla učiniti je formiranje veza sa ljudima koji su već u inostranstvu. Rečeno mi je da u Srbiji ne postoji takozvani gostujući profesor, što je normalna pojava svuda u svetu. Povremeno dovođenje ljudi iz inostranstva moglo bi da uštedi i pet do deset godina kašnjenja za svetom. To su ljudi koje ne moraš da „praviš“. Ovde se mora strateški shvatiti značaj ljudskih resursa. Ovo sadašnje stanje u visokom obrazovanju posledica je izolovanosti. Mogla bi se razviti nastava na engleskom jeziku koja bi privukla i studente iz stranih zemalja. Slažem se da nema dovoljno novca, ali neke stvari ne zahtevaju novac. Samo malo truda i energije.

Šta motiviše britanskog studenta da svoje studije u proseku okonča za samo četiri godine?

Moji studenti mogu da izgube samo jednu godinu studija. Studiraš samo ako imaš neke koristi od toga. Na univerzitetu postoji mnogo veća odgovornost prema studentima. Gleda se da čovek što pre prođe kroz sistem. Student se tretira kao proizvod. I svi se trude da do tog proizvoda dođu što pre. Inače, nisi efikasan. Student mora tako da se tretira jer je samo tako sistem ekonomski opravdan. Broj studenata na osnovnim studijama kontrolisan je od strane države, a univerziteti koji upisuju više studenata plaćaju kaznu. Jedina sloboda je broj magistranata i doktoranata, ali to je polje u kojem se univerziteti međusobno bore za prestiž.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure