img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

16. новембар 2005, 14:58 Redakcija Vremena
Copied

Sisari

Virus ptičjeg gripa mutirao je u Vijetnamu. Kako je početkom nedelje prenela kineska agencija Ksinghua, stručnjaci na Institutu „Paster“ u Ho Ši Minu otkrili su da je virus tipa H5N1 mutirao i postao još opasniji. Sada se ovaj virus efikasnije može prenositi na ćelije sisara, čime je povećana mogućnost za nastanak epidemije. Istraživanje je pokazalo da je određeni broj gena tokom poslednjih 18 meseci mutirao kod antigena HA i NA, ali i u genetskom materijalu virusa tipa A, podtipa H5N1. Ova vest je zabrinula stručnjake Svetske zdravstvene organizacije, ali pošto virus još uvek nije mutirao tako da može da se prenosi među sisarima ili ljudima, za sada nema neposredne opasnosti od pandemije. U međuvremenu, virus se samo u retkim slučajevima prenosi sa ptica na ljude, dok epidemija u svetu ptica traje nesmanjenom žestinom. Uporedo sa novostima iz Vijetnama, stigla je vest i iz Rumunije u kojoj je otkriveno novo žarište ptičjeg gripa. Ministar poljoprivrede Rumunije George Flutur izjavio je da su četiri zaražene kokoške primećene u selu Karaoman. Pojavljivanje novog žarišta objašnjeno je masovnom migracijom ptica selica u deltu Dunava, a rumunske vlasti su najavile da će novo žarište biti izolovano, sva živina u gazdinstvima uništena i preduzete sve zakonom predviđene mere. U međuvremenu, iz Ministarstva poljoprivrede Srbije saopšteno je da će dezinfekcija na graničnim prelazima sa Hrvatskom biti ukinuta, ako u ovoj zemlji ne bude novog slučaja ptičjeg gripa. Direktiva o dezinfekciji vozila koja ulaze u SCG usvojena je po pojavljivanju ptičjeg gripa u Hrvatskoj, a svi koji prelaze granicu, osim vozila pojedinih hitnih službi i diplomatskih predstavništava, plaćaju troškove dezinfekcije u iznosu od 200 dinara. To pogađa stanovnike pograničnih mesta nedaleko od Bačke Palanke, koji ponekad i po dva puta dnevno plaćaju dezinfekciju, pošto prilikom odlaska na posao moraju da prođu nekoliko kilometara kroz Hrvatsku.

Crno

Tokom poslednjih devet meseci u Srbiji je otkriveno 16.920 neprijavljenih radnika. Kako je prošle nedelje saopšteno u Ministarstvu rada i zapošljavanja, od januara do oktobra ove godine inspekcija rada obavila je 47.678 nadzora po zahtevima građana i službenoj dužnosti. Kažnjeni su poslodavci za koje je utvrđeno da svoje zaposlene nisu prijavili, a sa radnicima na crno zasnovan je odmah potom radni odnos. Međutim, ova ružna statistika privrede u Srbiji u praksi je još ružnija. U Srbiji postoji više od milion nezaposlenih radnika, tako da su poslodavci u prilici da koriste radnu snagu za koju ne uplaćuju nikakve doprinose, a često ih ostavljaju i bez ličnog dohotka. Jedna od najčešćih prevara ove vrste je takozvani probni rad, čije su žrtve uglavnom mladi ljudi koji zbog teških ekonomskih prilika ne mogu mnogo da biraju posao. Beogradski mediji navode dramatične primere zloupotrebe rada mladih ljudi. Milica Marinković, diplomac Filološkog fakulteta, javila se na oglas jedne advokatske kancelarije, prihvatila mesečnu platu od 8000 dinara, ali uprkos teškom radu pod neadekvatnim uslovima, platu nikada nije dobila. Sličan oblik izrabljivanja doživeo je i Miloš Marković, koji je za dve godine promenio pet poslova na kojima nije bio plaćen. Po Zakonu o radu, probni rad može trajati najduže šest meseci, a tokom njegovog trajanja radniku se moraju redovno isplaćivati zarade i uplaćivati doprinosi. „U slučaju da nije zadovoljio sve tražene uslove, radniku na probnom radu prekida se takav radni odnos, ali mu se isplaćuje sve što je do tada zaradio“, kaže Dragica Ivanović iz Nacionalne službe za zapošljavanje. Nažalost, država nema dovoljno mehanizama kojima bi primenila zakon u ovoj oblasti, tako da dok se to ne desi, platu mogu očekivati samo oni mladi radnici koji imaju sreće da se zaposle kod retkih moralnih poslodavaca.

Zaštita

Seks bez zaštite upražnjava 47 odsto ljudi u svetu. To je rezultat ovogodišnjeg internet istraživanja kompanije Dureks, najvećeg svetskog proizvođača prezervativa. U ovom istraživanju učestvovalo je 317.000 ljudi iz 41 države. Rezultati su pokazali da je rizik od prenosivih polnih bolesti najveći u Norveškoj gde 73 odsto stanovnika ne koristi zaštitu, a sličnu statistiku imaju Grci (70 odsto) i Šveđani (66 odsto). Na začelju ove tabele nalaze se Indija (21 odsto), Hongkong (24 odsto) i Španija (27 odsto).

U Srbiji i Crnoj Gori zaštitu ne koristi 53 odsto stanovništva, što je lošija statistika od svetskog proseka. Inače, istraživanje je pokazalo da prezervative uglavnom ne koristi stariji deo populacije – zaštitu izbegava dve trećine ljudi između 45 i 55 godina i samo 33 odsto ljudi između 16 i 20 godina. Procenat svetske populacije koja je svesna opasnosti od zaraze virusom HIV je visok (72 odsto), ali to očigledno ne utiče na povećanje upotrebe zaštitnih sredstava. Inače, najzanimljiviji deo ovog istraživanja odnosi se na rang-listu seksualnosti među državama. Najseksualnija zemlja je Grčka, čiji stanovnici u proseku imaju polne odnose 138 puta godišnje, dok se na drugom mestu nalazi Hrvatska (134 puta), a na trećem Srbija i Crna Gora (128 puta).

Deca

Beogradska kancelarija kompanije Majkrosoft je u četvrtak 10. novembra, u okviru humanitarne akcije „Prozor u svet“, koju je pokrenula početkom oktobra zajedno sa svojim partnerima, donirala računare i prateću opremu Centru za smeštaj i dnevni boravak dece i omladine ometene u razvoju. Centar u svom sastavu ima pet dnevnih boravaka za decu i omladinu sa autizmom i mentalnom retardacijom, Stacionar za osobe sa autizmom i Dom učenika sa oštećenjem sluha. „Postoje različita putovanja u svet, kao i različiti putevi dolaska do znanja. Imamo obavezu da pomognemo onima koji imaju prepreku na tom putu, da im približimo otvaranje tog prozora“, rekla je zamenica gradonačelnika Beograda Radmila Hrustanović. Ona je zahvalila donatorima ističući da Majkrosoft ovom akcijom pokazuje da nije okrenut samo sebi i profitu.

Ovo je druga donacija računara i opreme u okviru akcije „Prozor u svet“ namenjena deci sa posebnim potrebama. Prethodnu je dobila novosadska Škola za osnovno i srednje obrazovanje „Milan Petrović“, koja ima 900 korisnika sa mentalnom i telesnom ometenošću, autizmom i oštećenjima vida, uzrasta od tri do 27 godina. Akcija će biti nastavljena i u Osnovnoj školi za decu sa oštećenim sluhom „Miodrag Matić“ iz Užica, kao i u Domu za decu i omladinu „Duško Radović“ iz Niša.

Izvor

Vlada Republike Srbije je nedavno izašla u susret inicijativi meštana sela Smrdići kod Žitorađe i donela Uredbu prema kojoj će se ovo selo ubuduće zvati Izvor. Uredba, koju je potpisao potpredsednik Vlade Miroljub Labus, objavljena je u najnovijem „Službenom glasniku Srbije“. Pokretač peticije meštana je predsednik opštine Žitorađa Staniša Đokić, koji je i sam rodom iz Smrdića. U izjavi za B92 on je objasnio da je još kao dečak maštao o promeni imena sela, jer mu je oduvek bilo neprijatno da kaže odakle je. Poznavaoci istorije tog kraja tvrde da selo postoji još od srednjeg veka, kada je ime dobilo po mnogobrojnim izvorima lekovite sumporne vode koji ga okružuju. Deo meštana, naprotiv, tvrdi da se selo do Prvog svetskog rata zvalo Zumbul, kada su mu bugarski okupatori promenili ime u Smrdići. U najboljem slučaju, meštanima je trebalo više od osamdeset godina da pokrenu inicijativu i uklone ovu „neprijatnost“.

Erekcija

Prava muškaraca u oblasti „krivičnih dela protiv polne slobode“ biće novim krivičnim zakonom, koji stupa na snagu početkom 2006. godine, izjednačena sa onima koja uživaju žene. Najjednostavnije rečeno, muškarci će od naredne godine moći da tuže žene zbog seksualnog uznemiravanja i silovanja. Prema procenama stručnjaka, u svetu godišnje jedna desetina muškaraca bude žrtva ovakvog zločina, ali samo pet odsto njih odluči da to i prijavi policiji ili supružniku. Dr Savo Perović, urolog, tvrdi da bi dodatan problem u ovakvim slučajevima mogao biti u tome što „žena ne može da siluje muškarca ako kod njega ne postoji erekcija, koja uvek kreće iz mozga“. On dodaje da je nevoljnu erekciju ipak moguće izazvati određenim hemijskim sredstvima. Muškarci seksualno uznemiravanje obično trpe na poslu, gde žena na višem položaju može ucenom nagnati muškarca na seksualni odnos, što stručnjaci nazivaju „dobrovoljno silovanje“. Upućeni tvrde da u domaćoj kriminalističkoj praksi do sada nije zabeležan nijedan ovakav slučaj, već da su muškarci prijavljivali silovanje samo kada su počinioci bili drugi muškarci, što se najčešće dešava u zatvorima i vojsci. Nakon uvođenja zakonskih novina, može se očekivati da će u pojedinim brakorazvodnim parnicama kao posebna stavka početi da se pojavljuju višegodišnja „dobrovoljna silovanja“.

Znanje

Prema podacima Zavoda za statistiku Srbije dobijenim popisom iz 2002. godine, oko 20 odsto stanovništva Srbije bez Kosova nema završenu osnovnu školu. Uprkos činjenici da se potpisivanjem dokumenta Education for all (Obrazovanje za sve) Srbija obavezala da do 2015. godine prepolovi procenat nepismenih, još uvek ne postoji strategija razvoja obrazovanja odraslih. Poslednji korak koji je nadležno ministarstvo učinilo u ovoj oblasti, pored ukidanja ekspertskog tima za obrazovanje odraslih, osnovanog 2003. godine, jeste „pružanje podrške“ otvaranju regionalnih centara za trening odraslih koji finansira Evropska unija preko fonda Kards. U Udruženju za obrazovanje odraslih kažu da je do 1990. godine veliki broj radničkih i narodnih univerziteta popunjavao praznine u obrazovanju, ali je od tada broj ovih ustanova smanjen za dve trećine. Problem je i u činjenici da njihova delatnost nije zakonski priznata, a da sertifikati nemaju pečat Ministarstva prosvete, zbog čega malo ko priznaje takve diplome. Predstavnici Udruženja smatraju da će najveći broj preostalih univerziteta uskoro biti privatizovan, nakon čega će napustiti dosadašnju delatnost. Broj nepismenih u Srbiji trenutno iznosi oko 3,45 odsto i daleko premašuje Mađarsku (0,8 odsto), Rumuniju (2,1), Bugarsku (1,7), Hrvatsku (2,4), Sloveniju (0,5) i sve zapadnoevropske zemlje u kojima su ovi procenti znatno niži od jedan odsto.

Poslovne vesti

Evro ili franak

Nominalna kamata za kreditiranje kupovine nekretnina u Volksbanci na godišnjem nivou iznosi od 7,25 do 8,65 odsto, a efektivna od 7,99 do 9,30 odsto. Uslovi se odnose na kredite vezane za evro, sa učešćem, depozitom ili bez njih, a kako navode u Volksbanci – ovaj kredit je namenjen onima koji ne vole da rizikuju, pre svega privatnim preduzetnicima. Za one pak koji su spremni na rizik, u ponudi su stambeni krediti u švajcarskim francima sa rokom otplate do 20 godina u jednakim tromesečnim ratama, takođe sa učešćem ili depozitom ili bez njih. Volksbanka kao obezbeđenje traži hipoteku na nepokretnost, menicu i administrativnu zabranu, kao i usmeravanje zarade na račun banke. Mesečna rata može biti u iznosu i do polovine prihoda, a efektivna kamatna stopa je 5,29 odsto. Rizik postoji zbog mogućeg bržeg rasta kursa franka u odnosu na dinar nego kursa evra u odnosu na dinar.

Novi krediti

Rajfajzen banka počela je da odobrava novu vrstu kratkoročnih kredita namenjenu mikropreduzećima i preduzetnicima. Reč je o instant kreditima u iznosu do 10.000 evra namenjenim za lakše i efikasnije poslovanje. Procedura za odobravanje traje tri dana, rok otplate je jedna godina a garancije i žiranti nisu potrebni.

Usluge Sektora za preduzeća i preduzetnike Rajfajzen banke od januara 2003. godine do danas koristilo je više od 9500 klijenata, kojima je banka do kraja oktobra plasirala 95 miliona evra kroz različite kreditne aranžmane.

Partneri

Novinska agencija Beta i agencija za odnose sa javnošću Meken Erikson potpisale su u ponedeljak 14. novembra ugovor o strateškom partnerstvu, prvom u SCG između dve kuće koje posluju u oblasti medija, i pokrenule zajednički informativno-interaktivni servis pod nazivom „Biz mi“. Zahvaljujući njemu, korisnici će putem i-mejl adrese ili „Biz mi“ veb-sajta biti pre svih informisani o aktuelnim ekonomskim i političkim trendovima koji su im značajni. Pored plasiranja vesti u dva dnevna termina, u devet časova biće obaveštavani i o dnevnim događanjima i konferencijama za novinare, a zahvaljujući mogućnosti interaktivne komunikacije, novinari će agenciji Beta moći da postavljaju pitanja vezana za najavljene događaje i odgovor upotrebiti pri pisanju vesti. Popodnevne vesti korisnicima će biti dostupne istovremeno kada i medijima na servisu agencije Beta. Kako se navodi, „Biz mi“ je kreiran u skladu s potrebama poslovnih ljudi i svih onih koji prepoznaju vrednost pravovremenog informisanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr