"Univerzum igre", kako glasi ovogodišnji slogan trećeg Beogradskog festivala igre, od 6. do 20. aprila ponudiće sedam produkcija evropskog plesnog stvaralaštva, koje će naša publika videti prvi put
GOSTI: Iz švajcarske predstave „Težina sunđera“ i…
Ovenčan priznanjem Uneska kao najbolja manifestacija igre u jugoistočnoj Evropi i nagradom Fonda „Jelena Šantić“, Beogradski festival igre od 6. do 20. aprila po treći put će prikazati nove tendencije, nove produkcije, poznate koreografe i igrače. „Univerzum igre“, kako glasi ovogodišnji slogan festivala, ponudiće sedam produkcija evropskog plesnog stvaralaštva, koje će naša publika videti prvi put. Možda nije lako odlučiti koje predstave i zašto gledati, ali nije lako ni savetovati, jer ove predstave su premijerne za sve nas što znači da se moramo oslanjati ili na vlastita prethodna ili na tuđa iskustva. Tako posmatrano, sa sigurnošću možemo reći da će festivalski događaji koje ne treba propustiti obeležiti samo otvaranje i zatvaranje festivala.
…francuske „O.More“
Nacionalni balet iz Madrida otvoriće festival 6. aprila izvodeći koreografski triptih Nača Duata, jednog od najpoznatijih savremenih koreografa. Tri plesna komada Sjedinjavanje, Kastrati i Zavamaumirem, nastala u tri stvaralačke faze ovog koreografa, čine uobičajeni program s kojim madridski balet predstavlja Duatovo stvaralaštvo. Intrigantan, ekspanzivan, Duato u svojim koreografijama obavezno kombinuje i špansku kulturu, folklor, muziku, pejzaže. Malobrojni koji su već imali priliku da se upoznaju s njegovim stvaralaštvom sigurno pamte nezaboravan spoj poetske imaginacije, besprekorne plesne gramatike i muzikalnosti.
U samom vrhu evropske plesne scene nalazi se Holandski plesni teatar, koji će 20. aprila zatvoriti festival izvođenjem koreografija Bezsna, Zatvorenihočiju, Podložnopromeni, Minus16. Veče počinje kreacijom Bezsna Jiržija Kilijana, koreografa koji je obeležio umetnost igre XX veka. To bi mogao biti ključni trenutak trećeg BFI-ja, s obzirom na to da Kilijanove koreografije pred našom publikom do sada nisu izvođene. Kratak sadržaj – pokret, emocija, sve u službi Kilijanovog ushićenja ljudskom formom. Autori ostalih koreografija su mladi, ali u svetu i te kako poznati stvaraoci Pol Lajtfut, Sol Leon i Ohad Naharin. Plesni teatar iz Haga poznat je po kvalitetu svojih igrača, za koje važi da i pored svoje mladosti imaju tehničku perfekciju, izražajnost i emocionalnu dubinu koja prevazilazi njihove godine. Igrači su, pored slavnih koreografa, najjači adut Holandskog plesnog teatra.
Ljubitelji baletskog spektakla, a pouzdano znamo da ih kod nas ima u velikom broju, svakako bi trebalo da pogledaju Nacionalni balet iz Atine. U čast 80. rođendana velikog grčkog kompozitora Mikisa Teodorakisa, Nacionalni balet iz Atine je prošle godine izveo balet CantoGeneral s kojim sada gostuje u Beogradu. CantoGeneral ima savremeni, politički, nacionalni kontekst, a muzika, prema rečima Teodorakisa, jedan je od njegovih najvažnijih i najambicioznijih radova, inspirisan poezijom Pabla Nerude. Koreograf je Rej Bara iz Španije, a u spektaklu učestvuje 70 izvođača.
Za razliku od navedenih velikih produkcija koje će biti izvođene u Sava centru, prostor Beogradskog dramskog pozorišta ugostiće manje trupe. Među njima izdvajamo prvo onu o kojoj znamo najviše – Slovensko narodno gledališče iz Maribora i balet RadioiJulija. Koreografa Edvarda Kluga upoznali smo kada je u Beogradu gostovao sa svojom predstavom Tango, a na prošlogodišnjem Ljubljanskom letnjem festivalu njegova nova predstava RadioiJulija pobrala je pozitivne kritike i postala hit i van Slovenije. Reč je o baletu baziranom na Šekspirovoj tragediji, viđenoj kroz muziku britanske rok grupe Radiohead, i pitanju šta bi se dogodilo da su Romeo i Julija preživeli.
Švajcarska trupa Alias gostovaće sa svojom predstavom Težinasunđera. Koreograf međunarodne reputacije i upravnik kompanije Đuljermo Boteljo iz Brazila, osmislio je predstavu koja nas uvodi u haotični svet jedne porodice, kombinujući humor i nežnost. Muziku čine brazilski ritmovi, ali i Šostakovič i Skarlati, a ono što ovu predstavu posebno obeležava jeste njena originalna vizuelnost.
Koreograf Nil Šenfild sa svojom Kompanijom iz Tel Aviva predstaviće nam se sa svoja dva rada: Svinja i Zajedničkerazličitosti, a Kompanija Bernardo Monte iz Francuske predstavom O.More. Predstava O.More važi za veoma savremenu i intelektualnu koreografiju, u duhu neotradicionalizma, kojem je naročito sklon koreograf Bernardo Monte.
Kuriozitet festivala je izložba fotografija Umetnostiduhigre posvećena Miloradu Miškoviću, međunarodnoj baletskoj zvezdi. Fotografije iz kolekcije Serža Lidoa, velikog baletskog fotografa čiji rad odlikuju glamur i šik sredine XX veka, biće izložene u Sava centru. Kroz jednu impozantnu igračku biografiju (između ostalog, Mišković je bio partner zvezdama kao što su Alisija Markova, Ivet Šovire, Žanin Šara, Karla Frači, Margot Fontejn…) ova izložba će prikazati evoluciju baleta druge polovine XX veka. Posle Beograda, ista postavka fotografija biće prikazana u Parizu, Londonu, Rimu i Njujorku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kad god vidimo da neku nagradu ne dodeljuje struka nego bruka. bude nam svima malo muka, zar ne? I zapita li se ko kako se živi od umetnosti i jesu li nagrade zapravo jedini materijalno smisleni trenutak u životu umetnika koji je potcenjen, potplaćen i neplaćen
Filharmoničari slute da je davanje građevinske dozvole za zgradu pokušaj skretanja od njihovog zahteva da se direktor bira konkursom a ne da se postavlja imenovanjem Vlade Srbije
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!