
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Na čačanskoj televiziji Spektrum gledao sam emisiju kolažnog sadržaja koju vodi pevačica sa zvučnim umetničkim imenom – Elektra! Na špici se potpisala ćirilicom, u emisiji su samo njeni spotovi, a sponzor frizure je salon Ranka. Emisija je u trendu, jer sad svaka pevaljka koja drži do sebe mora da ima sopstvenu emisiju – to mu dođe kao statusni simbol. Najzanimljivije je ime Elektrinog šou-programa – NŠDO. U prevodu – Nemam Šta Da Obučem. Ovu floskulu možete shvatiti kao žensko vajkanje, samooptuživanje zbog eventualnog viška kilograma, malog budžeta, ili nezadovoljstva veličinom grudi. Međutim, ja u ovom političkom testamentu vidim, ili tačnije čujem, glas svih sponzoruša koje su konačno odlučile da ispričaju svoju verziju i progovore. Sestre imaju nešto da nam kažu, obrati pažnju! Alo, dečko – bundu od nerca, dijamantski prsten, porše, i dalje sâm znaš, nemoj da ulazimo u detalje. Ovo je ol inkluziv – priznanje, ispovest, vapaj i naredba.
Dok se muškarci bave Istorijom, žene u bilo kojem segmentu našeg društva nemaju šta da obuku. Zar da idu gole?
Kao u bajci o Vladinom novom ruhu (budžetu) – istu vrstu golotinje videli smo na konferenciji za novinare koju je u Vladi Srbije održao ministar koordinator Parivodić. Ne da je sevnulo golo, nego duplo golo. Vlada nije imala drugog izlaza nego da prekrši Zakon o privremenom finansiranju (il beše Uredba). Džabe se Parivodić trudio da ispadne duhovit odgovorivši na novinarsko pitanje: šta biste vi uradili da ste premijer, sreća vaša pa niste. Da citiram Indekse – Da sam ja netko, svim majkama bih izbrisao bore, učinio da očevi ih vole… Za detalje platforme poslušajte Indekse.
Dakle, Vlada je poput Elektre iz Čačka, priznala je da nema šta da jede i nema šta da obuče (NŠDJ i NŠDO) pa će još malko da za’vati, ko iz dečije kasice, tek da se prikrpi do prvog. Nemoj da idu u minus. Uopšte – je l’ može Budžet na kredit, nešto kratkoročno, tek da premostimo do saziva.
To bi bio žešći test za Srbiju – ajd’ da konkurišu u Vladi za pozajmnicu pa da vidim da l’ bi im neka ozbiljna banka dala pare. Ja ne bih.
Nije smešno, gospodine Parivodiću.
Sevnulo je i kod Velje na konferenciji. Sad čovek već otvoreno neće da priča sa B92, kao u internet zezalici o tuči – Ja nabod on čorba, ja nabod on čorba, ja nabod on blok. Posle je palo patosiranje, međutim u oba slučaja, i kod Velje i kod nabadanja, prvo dođe do verbalnog sukoba. Velja kaže da je B92 jedna tužna priča, prevedeno, prvo su oni meni prisrali. Posle ih ja nabodem, normalno verbalno i civilizovano. Demokratski. Dakle, našem spisku stvari koje nemamo treba pridodati – Nemam Šta Da Pričam (NŠDP).
Pa dobro, je l’ ima nešto – ima Samanta Foks, al’ u Čačku. Ona lepo izgovara ime ove varoši – ČakČak. Samanta ima tetovažu, nabildovala se, ali za razliku od Elektre manjak garderobe je uvek umela dobro da iskoristi i nadomesti viškom poprsja. Imam Velike Sise (IVS). Na aerodromu je izljubiše ko najrođeniju. U prvom trenutku sam pomislio da je onoj ekipi stigla šveca iz Švice puna deviza, pa joj se obradovala familija po onoj staroj – ko se najviše obraduje najviše će se i omastiti. Napraviće joj i spomenik u talasu balkanske pomame za novim monumentima u čast popularne kulture. Nema velikih umetnika, vojskovođa, naučnika – Nemam Kome Da Dignem Spomenik. (NKDDS). Posle Brusa Lija, Rokija i Tarzana u najavi, u bronzi će se ovekovečiti i Samantine sise. Posle Drugog svetskog navalilo je sa Titovim spomenicima i bistama heroja, posle je krenulo sa Vukom, Karađorđem i Ravnom gorom, a sad stiže nova generacija, smena bronzane straže, Brus Li napred, ostali stoj!
Na kraju, kad Koštunica i Tadić otputuju u Njujork da brane Kosovo, Vlada je u ladovini, Skupština postoji u dva saziva, a u stvari ni u jednom, ko čuva kuću – Borka Vučić. Ko čuva kintu – Borka Vučić, a gde su pare – ko nađe njegove su, to je poruka serijala „Insajder“ na B92. Kad gledam fotke sa Kipra, tamo žive neki mnogo nasmejani Srbi, pa preplanuli, kao slike sa letovanja. Samo što ne zaigraju picigin na plaži. Oko novčanih transakcija nisam skapirao sve detalje, laknulo mi je kad je to priznao i Boža Đelić, a sve je izgledalo kao u vicu, bili Borka, Sloba i još neki, Sloba umre, političari i bankari da izvinite priser–nabod–čorba, na kraju Borka ispade najpametnija.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve