
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Ove nedelje je na satelitskom programu Diskaveri emitovan kultni dokumentarni film Vernera Hercoga – Grizli men. Odavno nisam sa tolikim nestrpljenjem čekao neku tv-emisiju, zaokružio sam je u programu i nacrtao se pred ekranom. Isplatilo se.
Dokumentarac se bavi životom i smrću prirodnjaka amatera Timotija Tredvela, koji je godinama živeo i snimao grizli medvede na Aljasci. Doživeo je tragičnu sudbinu, jer su ga kao i njegovu devojku Emi Hugenard 2003. pojeli divlji medvedi. Nekim čudom trake su sačuvane, pa je majstor Verner napravio genijalan prikaz o sudbini ovog neobičnog čoveka.
Tredvel je blago rečeno odlepio kada se našao u divljini, tako da gledamo neverovatne snimke medveda iz dosad neviđene blizine i slušamo komentare čoveka koji je napustio svet ljudi, ali je frustriran što se oseća suvišnim u svetu medveda. U prelepom ambijentu Aljaske možete fizički osetiti njegov očaj, strast, samoću i suvišnost – jer su priroda i medvedi savršeno slobodni i beslovesni. Iako to nismo čuli u filmu, Verner Hercog je navodno slušao audio traku gde se čuje agonija i smrt Tredvela i njegove devojke, kasne jeseni 2003. kada su se u nacionalnom parku pojavili divlji medvedi.
Ukoliko ovoga meseca budete u prilici, obavezno pogledajte ovaj film, a meni je ovo iskustvo pomoglo da prebrodim kognitivni šok koji sam doživeo prateći informativni program protekle nedelje. OK, svi pričaju o Canetu, ali njega nema, pa smo umesto kraljevskog grizlija mogli da vidimo i čujemo leteće medvediće.
Prvo je bivši ministar Mihajlović u „Poligrafu“ opisao prirodu odnosa sa Canetom, ali je usput opleo Bebu Popovića. Posle se Beba oglasio pa vratio pljucu u istom terminu.
Sutradan se u „Poligrafu“ pojavio Batić, dakle drugi ministar DOS-a, računam dva nula za DSS, možda i tri nula, ako pribrojimo i Bebu. Zatim je emitovan „Insajder“ gde se ponovo izlistala cela ekipa, dakle i oni što su na bolovanju i oni što su nedostupni i oni što su van zemlje. Tada je sapunica dobila dramatičan nastavak jer se prijavio Vitorović, koji govori i o puštanju otmičara Miroslava Miškovića. Pa ko je kriv – osim DB-a – drugi tužilac Terzić. Terzić je već u novinama rekao da je on radio po nalogu Mihajlovića, dakle krug se zatvorio oglasi se zvonce, molimo sledeću grupu takmičara da uđe na teren. Ovaj veseli vozić u „Poligrafu“ samo je pokazao da su u političkom životu Srbije sve kombinacije moguće. Nisam baš skapirao detalje, ali je to valjda i bio cilj ovog grupnog nastupa koji možemo nazvati – reč-dve o Canetu, al’ bez Caneta. Ajd’ sad da zaigramo onu društvenu igru: u koliko koraka možete povezati neku javnu ličnost sa – Canetom. U lakšoj verziji pronađite put do Miškovića. Uđeš u samoposlugu, popričaš sa kasirkom – eto, imaš kontakt sa Miškovićem, još platiš, dakle 1 poen. Odeš na modnu reviju, sediš napred, snimi te televizija – 2 poena. Kupiš dopunu na kiosku, možda i cigarete, dobro došli u Canetov svet. Možda sam nesvesno, ne znajući, došao u kontakt a to će mi otkriti neka obaveštajna služba. Ipak, pomalo se osećam kao onaj nesrećnik što je voleo da gleda medvede, jer da se razumemo – i ovi mogu da me pojedu ako se naljute.
Tako su divni u svom prirodnom ambijentu, svojevrsnoj simbiozi, samo kao u slučaju medveda postoji kontrolisani odstrel. Neko (a ja još ne kapiram ko) u našoj barici drži određeni broj krokodila a u našoj šumici konačan broj grizlija, crnih i belih medveda. Zato je moj savet da se ne zaljubljujemo u mede, kao nesrećni Tredvel koji je išao za njima, gled’o kako kake, kako proždiru plen i jedu jedni druge kad zavlada glad. Sve je to veliki zoo-vrt gde neko drži ključeve.
Večaras ću ići na koncert Pepersa u Inđiju u veseli Srem, pa sam kao većina Beograđana blago zabrinut zbog parkinga. Zato umirujuće zvuči inicijativa predsednika Skupštine Olivera Dulića da se izgradi tunel između dve skupštinske zgrade. Poslanici bi nesmetano cirkulisali, kao krtice ili gliste, između sale i kancelarija. Biće para – možda im montiraju i laki metro, dok će inicijativa aktivista bebac.com za ukidanje PDV-a na bebi opremu i hranu malko da popričeka, do novembra, a u novembru biće u decembru. Dok medvedi ne padnu u zimski san.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve