img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

25. јул 2007, 16:01 Redakcija Vremena
Copied

Sofija: Oslobađanje

Drama pet bugarskih bolničarki i palestinskog lekara, koji su osuđeni na smrt, pa potom na doživotnu robiju u Libiji, zbog optužbi da su zarazili 438 dece virusom HIV-a, okončana je u utorak njihovim oslobođenjem, posle osam godina provedenih u zatvoru. Do oslobođenja je došlo tako što je libijski sud smrtnu kaznu prošle nedelje preinačio u doživotnu robiju, da bi potom oni na zvaničan zahtev Bugarske bili prebačeni tamo na odsluženje kazne, gde ih je bugarski predsednik Georgi Parvanov pomilovao. „Dramatičan slučaj sa osuđenim nevinim bugarskim državljanima je okončan. Mi saosećamo sa drugom tragedijom – onom sa zaraženom libijskom decom i njihovim porodicama“, izjavio je Parvanov. Odluku o preinačenju kazne libijski sud doneo je tek pošto su porodice zaražene dece pristale na kompenzaciju od po milion dolara po detetu. Inače, eksperti smatraju da su bugarske bolničarke i palestinski lekar potpuno nevini, kao i da su deca inficirana ranije, a do toga je najverovatnije došlo zbog loših higijenskih uslova u bolnici. Od 438 inficirane dece, njih 46 je umrlo. Nakon oslobađanja medicinara, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izjavio je da će početi normalizacija trgovinskih i političkih veza između EU-a i Libije. Prema sporazumu, EU se obavezala da će pomoći modernizaciju bolnica u Libiji, kao i restauraciju istorijskih spomenika u toj zemlji, uz poboljšanje poljoprivredne saradnje i studentske razmene. Što se isplate kompenzacije tiče, još uvek nije jasno da li je ona isplaćena preko fondacije koju vodi sin libijskog predsednika Moamera el Gadafija, Seif al Islam, ili preko neke druge. Evropski komesar za spoljne poslove Benita Ferero Valdner, koja je nekoliko puta posetila medicinare dok su se nalazili u zatvoru, ocenila je odluku o puštanju na slobodu kao „humanitarnu odluku“.

Lisabon: Hapšenje

„Usamljenik“ (The Loner), najpoznatiji španski pljačkaš banaka, uhapšen je u ponedeljak u Portugalu, dok se pripremao za još jednu pljačku u mestu Figueira de Foz u Portugalu, oko 200 km od Lisabona. Optužen je za više od 30 pljački, i ubistvo tri policajca. Prema španskoj policiji, hapšenje je uspešno izbegavao više od deset godina. Prema procenama, ukupna suma opljačkanog novca prelazi 600.000 evra. Usamljenik je bio poznat po prerušavanju, jer je tokom pljački uvek nosio tamnu periku i lažnu bradu, u „akciju“ je uvek išao rano pre podne i pretio zaposlenima u bankama revolverom. Širom zemlje postao je poznat kada je na televiziji objavljan snimak jedne njegove pljačke, zabeležene sigurnosnom kamerom. Poslednju banku orobio je u maju, u španskom gradiću Toro. „Jako smo zadovoljni. On je najtraženiji kriminalac u Španiji. Vrlo okrutan kriminalac“, izjavio je u Lisabonu španski ministar unutrašnjih poslova Alfredo Rubakalba.

London, Peking, Džakarta: Poplave

Dok u južnoj Evropi traju tropske vrućine, Engleska, Kina i Indonezija imaju velike probleme sa poplavama, koje su izazvale obilne kiše. U engleskoj oblasti Gloster u petak je palo onoliko kiše koliko u normalnim uslovima padne za mesec dana. Poplave u centralnoj i zapadnoj Engleskoj prošle nedelje pričinile su štete od oko dve milijarde funti. Oko 48.000 kuća je poplavljeno, dok je više od 350.000 ljudi ostalo bez vode za piće. Najteža je situacija u području Glostera, na zapadu Engleske, gde su zbog poplave prestali da rade sistemi za snabdevanje vodom za piće a blokirano je i napajanje električnom energijom. U pomoć najugroženijima pritekla je i vojska, koja je obezbedila tri miliona flaša pijaće vode, kao i pomoć pri spasavanju najugroženijih. Britanski premijer Gordon Braun pozvao je stanovnike Glostera da ne paniče jer, kako je rekao, „nema razloga za to, jer ima dovoljno vode za sve“. Njegova vlada našla se na udaru kritika jer, kako je objavljeno, drenažni sistem u zemlji nije proveren i popravljen, iako su meteorološki zavodi još ranije upozoravali na mogućnost obilnih padavina. U Aziji je situacija znatno teža. U oblasti Sulavezi, na indonežanskom ostrvu Java više od 30 osoba poginulo je u poplavama i klizištima, dok se više od 50 vodi kao nestalo a strahuje se da je broj žrtava veći. Kako je izjavio Rastam Pakaja, šef kriznog centra indonežanskog ministarstva zdravlja, spasilačke ekipe još nisu uspele da dopru do nepristupačnih oblasti, takođe pogođenih nepogodama. Više od 8000 ljudi je evakuisano iz najugroženijih oblasti, a do dana nastanka ovog teksta (utorak) još hiljade čekaju na evakuaciju. Više od 150 osoba izgubilo je život u olujnom nevremenu koje je pogodilo Kinu, dok je više stotina hiljada ljudi evakuisano iz svojih domova, kako saopštava kineska državna agencija Hsinhua. Najteže je pogođena provincija Junan, gde je 59 osoba izgubilo život u klizištima, dok je više od 4000 kuća uništeno, a 386.000 ljudi evakuisano. Nevreme je pogodilo i provinciju Šandong, gde je poginulo 40 osoba, a poplavljeno gotovo 6000 kuća i 112.600 ljudi evakuisano. „Tužan sam kao što ste i vi tužni. Moramo biti odlučni da prevaziđemo ovu situaciju“, izjavio je kineski predsednik Hu Đintao, koji je nevreme opisao kao nesreću koja se dešava „jednom u sto godina“.

Kabul: Sahrana

Mohamad Zahir Šah, poslednji kralj Avganistana, sahranjen je u utorak u Kabulu, nakon što je u ponedeljak umro u 92. godini. Njegov kovčeg, uvijen u avganistansku zastavu, najpre je bio izložen u dvorištu kraljevske palate, izgrađene početkom sedamdesetih, da bi bivši kralj potom bio sahranjen na brdu iznad grada, pored svoje bivše žene. Zahir Šah vladao je Avganistanom od 1933. do 1973, i bio upamćen kao otac nacije. Za vreme njegove vladavine Avganistan je uglavnom prolazio kroz period prosperiteta, jedno vreme i kao poznata turistička destinacija. Zbačen je vojnim pučem 1973. i otišao je u egzil u Italiju, da bi se u svoju zemlju vratio posle zbacivanja talibana 2002. godine. Iako je po povratku kući nastavio da živi kao običan građanin, uživao je veliko poštovanje Avganistanaca i ostao simbol mira i prosperiteta u svojoj zemlji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure