img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Poezija ropstva

29. avgust 2007, 16:59 Ivan Jević
Copied

Trans
Scenario i režija: Tereza Viljaverde
Uloge: Ana Moreira, Andrej Čadov, Dinara Drukarova, Viktor Rakov, Robinson Stevenin, Iaia Forte

Uprkos sugestiji iz popularne izreke, ropstvo je zanat najstariji. Moderni fenomen ropstva tema je filma Trans portugalske rediteljke Tereze Viljaverde koji se davao u Dvorani kulturnog centra Beograda, čitavih šest dana između 23. i 29. avgusta. Ovo je jedno od onih ostvarenja za koje jako lako, u jednoj rečenici, možete reći o čemu se radi a u isto vreme je i prilično teško. Umesto da otkriva mehanizme trgovine ljudima, saopštava dramu žrtava ili poziva na moralnu osudu, kao što ste mogli očekivati od filma sa ovom tematikom, Trans izlaže izvesnu poeziju ropstva, lirski putopis uništavanja jedne osobe a sa njom i uništavanja svih humanističkih, svih evropskih (kako se to kod nas kaže) vrednosti koje se odigravaju u samom srcu Evrope.

Sonja je Ruskinja koja odlazi u Nemačku „da se obogati“. Ubrzo biva kidnapovana zatim preprodavana od ruke do ruke širom kontinenta, izložena nasilnoj prostituciji i raznim drugim nesrećama vezanim za upotrebu njenog tela. Ni ovaj nešto širi opis, opet, ništa ne sugeriše gledaocu o kakvom je filmu reč. Veći deo filma naseljavaju slike prirode, sanjivi pejzaži povređenih ljudskih lica, nasumična interakcija žrtava i robovlasnika, što sve na trenutke zna da bude simbolično do nečitljivosti. Pored njih su postavljene naturalističke scene nasilja i tehnikalija ropstva, surove u svojoj jednostavnosti. Efekti ovakvog kontrastiranja najbolje se vide u liku glavne junakinje. Ona nije prikazana kao simpatična žrtva koja mami na saosećanje. Sonja je zatvorena, tvdoglava, dostojanstvena sa izvesnom bajkovitom crtom koja od ovog ostvarenja čini neku vrstu Malog princa u svetu nasilne prostitucije. Njen pogled je uvek dvostruk. Jedan aspekt je fizički, traumatičan i očajan, onaj koji se tiče neslobode njenog tela. Drugi je fikcionalan, onaj koji prolazi kroz pojavnu realnost i gleda bajkovite predele, onaj koji se tiče neslobode njene duše. Zbog toga Trans odlično pogađa senzibilitet ropstva, ne baveći se time šta znači ili zašto je nemoralno, već kakav je to osećaj biti rob. Aristotel je govorio da je rob onaj koji ima ropsku dušu. Autorka Transa nam govori da, pod izvesnim okolnostima koje nisu u našoj kontroli, svaka duša može biti ropska, i robovlasnička.

Jedan od Sonjinih vlasnika, gotovo simpatičan i mudrovanju sklon ruski mafijaš, objašnjava kako su Rusi odrastali sa svešću da rat uvek traje, s tim što to više nije rat između država, već između pojedinačnih ljudi. Ovaj moderni Levijatan usred Evropske unije, najveće pobede humanističkih ideja, političkog raja zapadne civilizacije, koji pri tom dolazi od jedne portugalske rediteljke, deluje kao pretežak cinizam. Vraćanje staroj ideji izolovane jedinke u stalnom ratu protiv svih drugih u provizoriju prosvećenog kapitalizma, gde se sistem ljudskih prava i pravde održava ne zbog poštovanja suverene ličnosti ljudske jedinke već zato što je to dobro za biznis, kritika je površnosti evropskog projekta. Posledice su očigledne: kada je to dobro za neki drugi biznis, ljude je legitimno koristiti i tretirati kao hodajuće svinjske polutke.

Sama ideja Evrope kao ograđenog i ograničenog političkog tela korumpira i poziva na uvoz Zla sa njenih periferija. Za Evropljane prostor je samo geografski fenomen, jednoličan iako šarolik, nešto gde možeš da odeš i odakle možeš da se vratiš; za nas Varvare koji živimo na obodima Sveta, on je ontološki fenomen, mesto gde postaješ neko drugi, neko ko si, sticajem nesrećnih okolnosti svog porekla, sprečen da budeš. Nemogućnost slobode je prvi uslov ropstva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Književnost

02.april 2026. Ivan Milenković

Narator kao pukotina

Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.

Književna kritika

02.april 2026. Jaroslav Pecnik

Zapis(nic)i pasionirane čitateljice

Tatjana Gromača, Osvajanje čitalačkog prostora, Sandorf, Zagreb, 2025.

Koncerti

02.april 2026. Dragan Kremer

Sos & papričice

Issac Delgado i “Söndörgő”, Dom omladine Beograda

Bioskop

02.april 2026. Zoran Janković

A sada malo o psihologiji neuspeha

Nevesta!, režija Megi Džilenhol, igraju Džesi Bakli i Kristijan Bejl; Nasledstvo s predumišljajem, režija Džon Paton Ford, igraju Glen Pauel, Margaret Kuali

Domaći film

02.april 2026. Đorđe Bajić

Crni humor, brutalnost i zrnce nade

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure