Prvo poluvreme otimanja o vlast u SPC-u završeno je proglašenjem mitropolita Amfilohija zamenikom patrijarha, mada se ne kaže da li sa patrijarhovim blagoslovom, bez koga je sve bez pravnog dejstva
U POSETI PATRIJARHU: Mitropolit Anfilohije i episkopi australijsko-novozelandski i diokijski Jovan
Posle jednonedeljnog zasedanja iza zatvorenih vrata, Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve oglasio se saopštenjem za javnost koji je, po tradiciji, sročen tako da ne kaže ništa: ne pominje se da je Sinod preuzeo svu vlast, dužnosti i ovlašćenja patrijarha srpskog, ne pominje se „arundacija“ – umnožavanje eparhija, mada je oko toga bilo burnih rasprava, nema reči čak ni o zdravstvenom stanju patrijarha, iako su ga dve delegacije u toku samog zasedanja posećivale, merkale da li je kadar da upravlja Crkvom, pritiskale lekare da se o tome izjasne… Prema zvaničnom saopštenju lekarskog konzilijuma, patrijarh je s obzirom na godine u dobroj kondiciji, pri čistoj je svesti, ali je neophodan dalji bolnički tretman. Red bi bio da Sabor iskaže blagodarnost Gospodu i radost što je patrijarh dobro, ali eto, ništa ni od toga.
Na samom početku saopštenja insistira se da je zasedanje proteklo u „duhu pashalne radosti i sa ljubavlju u vaskrslom Gospodu“, a da se Sabor „suočen sa velikim duhovnim izazovima našeg vremena“ bavio vitalnim pitanjima života, ustrojstva i misije Srpske pravoslavne crkve, da je predsedavao mitropolit Amfilohije kao zamenik odsutnog patrijarha, kao i da su u radu Sabora učestvovali svi eparhijski arhijereji iz zemlje i inostranstva, sa posebnim naglaskom na prisustvo arhiepiskopa ohridskog i mitropolita skopskog Jovana, a sve sa blagoslovom patrijarhovim.
DUŽNAIPOSEBNAPAŽNJA: Za javnost, Sabor se bavio Kosovom, liturgijskim jedinstvom, odnosima sa drugim crkvama i verskim zajednicama, crkvenom imovinom, radom fondova i zadužbina.
Kao više puta do sada, oci su poručili svima, „jednom za svagda, da srpska Crkva i narod neće pristati na bezakonje nasilnog oduzimanja Kosova i Metohije“, ali je odlučeno da se obnova crkava i manastira porušenih 24. marta 2004. „nastavi u saradnji sa Ministarstvom kulture Srbije, međunarodnim institucijama i predstavnicima UMNIK-a, kao jedinog međunarodnog autoriteta i zakonitog faktora prema rezoluciji 1244“.
U cilju očuvanja vekovnog molitvenog predanja, navodi se u saopštenju, Sabor je potvrdio svoj stav služenjem Svete arhijerejske liturgije u Hramu svetog Save na Vračaru, predmet dužne pažnje i brige Sabora bili su i odnosi i saradnja sa sestrinskim pravoslavnim, kao i dijalog sa drugim crkvama i verskim zajednicama. Usvojen je izveštaj sa ekumenskog skupa u Raveni i konstatovano da se taj dijalog nije vodio na štetu pravoslavlja.
Prevedeno na svetovni jezik, prvo poluvreme otimanja o vlast u SPC-u završeno je proglašenjem mitropolita Amfilohija zamenikom patrijarha, mada se ne kaže da li sa patrijarhovim blagoslovom, bez koga je sve bez pravnog dejstva, episkop Artemije je sad-zasad umekšao stav o (ne)saradnji sa međunarodnom upravom na Kosovu, a za uzvrat je ostao na čelu Raško-prizrenske eparhije, ekumenski sporazum parafiran u Raveni ćušnut je u stranu jer ionako nije stupio na snagu, beogradska episkopija je do daljeg ostala ucelo, polemike o liturgijskom (ne)jedinstvu ostavljene su za kasnije, malo se ćaskalo i o parama i tako to.
ZLOČESTINOVINARI: Najposebnija od svih posebnih pažnji posvećena je medijima. Kako se u saopštenju navodi, „Sveti arhijerejski sabor je zapanjen ponašanjem pojedinih kako elektronskih tako i štampanih medija čiji cilj očito nije objektivno i odgovorno informisanje javnosti već zlonamerno iznošenje neistina o događajima iz života Crkve“ i „izazivanje smutnje i pometnje među vernim narodom“.
A saborski oci, u stvari, u miru su se sastali, u miru razmenjivali mišljenja i donosili odluke, na kraju se u miru i rastali, samo su novinari zločesti i zlonamerni, izazivaju smutnju i pometnju, raskol prizivaju… Novinari su, u stvari, patrijarha ubeđivali da se penzioniše i napusti tron, novinari su procenjivali da li je trenutno ili trajno sprečen da obavlja svoje dužnosti, novinari su kreativno tumačili crkveni Ustav u otimanju za predsedavanje Saborom… Eh, novinari, novinari, gde će vam duša?
KOZAIROG: Sve je, dakle, u najboljem redu, nije bilo nikakvih trvenja, samo mir, ljubav i sabornost. Istina, malo zbunjuju fotografije načinjene tokom zasedanja. Naime, Sabor je započeo činom prizivanja Svetog duha, kome su, kako je prenela Informativna služba Srpske pravoslavne crkve, prisustvovali svi arhijereji iz „otadžbine i rasejanja“. Međutim, ako je suditi po fotografiji, Svetog duha prizivao je svega 21 episkop. Ni na Svetoj liturgiji u svetosavskom hramu, na kojoj je svedočeno liturgijsko jedinstvo, nisu komplet: na fotografiji ih ima svega 30. Nema sumnje, svi nisu bili prisutni, iako se zvanično tvrdi da jesu.
Posebna priča je skupna fotografija učesnika, objavljena uz saopštenje o završetku rada Sabora: na njoj se, naime, između 36 arhijereja, koliko broji episkopat, može videti i prvi među jednakima, patrijarh Pavle koji je, kao što je poznato, u bolnici. Da sve bude zanimljivije, ista fotografija je ilustrovala saborsko jedinstvo i pretprošle godine. Njihova preosveštenstva, dakle, nisu verni narod udostojili ni svežom fotografijom.
Kako god, dan po završetku zasedanja patrijarha su u bolnici posetili mitropolit Amfilohije i episkopi australijsko-novozelandski Irinej i dioklijski Jovan, ne da ga kao prethodne dve delegacije ubeđuju da napusti tron, o čemu ni slovceta nema, već da ga izveste o radu Sabora i odlukama koje su u toku zasedanja donete. „Hvala Bogu velikome za mir i jedinstvo naše svete Crkve“, rekao je patrijarh kad je čuo šta (ni)je bilo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!