img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Češljanje berača

06. avgust 2008, 18:21 Slobodan Bubnjević
Copied

Borovnice

Maleni višegodišnji grm borovnice plaća veliki danak svojoj popularnosti među ljubiteljima zdrave hrane. Sitni plodovi borovnice (Vaccinium myrtillus) obično se sakupljaju u prirodi i cede kako bi se dobio sok, proslavljen kao izuzetno zdrav i ukusan. Zbog pristojne otkupne cene, u Srbiji se borovnica uglavnom bere na Vlasini, Goliji, Kopaoniku i Staroj planini, mahom na području zaštićenih prirodnih dobara.

Nažalost, berači svojim bahatim načinima sakupljanja uništavaju čitave populacije ove divlje, listopadne biljke. Ona, inače, iz svog razgranatog korena raste u visinu do 60 centimetara, ponekad i do 90, a može da živi i do 15 godina. Ako je berači prethodno ne ubiju.

Sezona branja obično počinje sredinom jula, što zavisi od stepena zrelosti, a uporedo sa njom, republički inspektori i policija kreću u lov na same berače borovnica, kako bi zaustavili njeno istrebljenje. Tako su prošlog meseca na zakonom zaštićenom predelu izuzetnih odlika „Vlasina“, u opštinama Crna Trava, Bosilegrad i Kriva Feja, inspektori uhvatili veliki broj berača protiv kojih su podneli čak 47 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka.

„Neadekvatnim branjem berači borovnica nanose štetu pre svega samoj populaciji borovnice“, kaže za „Vreme“ republički inspektor Tatjana Babić, šef Odseka u oblasti zaštite i korišćenja prirodnih dobara u Ministarstvu zaštite životne sredine i prostornog planiranja, koja podseća da je ova biljka zaštićena Uredbom o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune.

Pošto se borovnica kao zaštićena vrsta nalazi na spisku II ove uredbe, berači mogu da je beru samo uz dozvolu za sakupljanje i korišćenje u komercijalne svrhe, koju izdaje Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja. Uz to, berači ne smeju da beru zelene plodove i mogu da je sakupljaju samo „u optimalnoj fazi razvoja“, a posebno je zabranjena upotreba pomoćnih, nedozvoljenih alatki za branje, koje su poznate i kao češljevi.

„Češljevi se, nažalost, vrlo često koriste i staraoci zaštićenih prirodnih dobara na čijem se području borovnica bere, republički inspektori za zaštitu životne sredine i policija, ulažu velike napore da se suzbije upotreba češljeva i na taj način smanji uništavanje te zaštićene flore“, kaže Tatjana Babić i dodaje da republička inspekcija svake godine organizuje akcije kontrole sakupljanja borovnice „u cilju sprečavanja korišćenja češljeva i branja zelene borovnice“.

Inspektori protiv uhvaćenih fizičkih lica podnose zahteve za pokretanje prekršajnog postupka i privremeno im oduzimaju češljeve. „Ukoliko je reč o pravnim licima koja se bave otkupom, ukoliko ne poseduju dozvolu za sakupljanje i korišćenje u komercijalne svrhe Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, nadležnim tužilaštvima se podnosi prijava za pokretanje postupka za privredni prestup“, kaže inspektorka Babić.

Na Vlasini su ove godine, zajedno sa MUP-om, Zavodom za zaštitu prirode Srbije i čuvarskom službom JP Direkcije za građevinsko zemljište i puteve, koja je staralac PIO „Vlasina“, republički inspektori Nadica Stojmenović, Milan Štetić i Dragana Šelmić izvršili 48 inspekcijskih kontrola i uz 47 pomenutih prijava, oduzeli 27 češljeva kojima je brana borovnica. Slične akcije češljanja berača borovnice pokrenute su i na Kopaoniku, Goliji i Staroj planini, gde, kako kaže Babić, postoji isti problem, ali u „manjoj meri“.


Crna zona: Dan rudara

Rudari u Srbiji su tokom ove nedelje obeležili svoj praznik Dan rudara, koji se svake godine proslavlja 6. avgusta. Ovaj praznik se slavi u znak sećanja na štrajk rudara Senjskog rudnika, najstarije jame u Srbiji u kojoj se kopa mrki ugalj, koji su 6. avgusta 1903. godine protestovali zbog velike rudarske nesreće koja se dogodila dve nedelje ranije. Nažalost, grozni, teški i nebezbedni uslovi rada i danas, sto godina kasnije, obeležavaju rudarski život. Jedva da su zapaženi štrajkovi koje su rudarski sindikati organizovali tokom ove godine, plate rudara se nisu povećale, brojne jame su zatvorene, a najveći kompleks RTB Bor nije prodat ni posle nekoliko pokušaja privatizacije. Da li će se ta situacija promeniti? Novi ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić svim rudarima i njihovim porodicama čestitao je Dan rudara i zahvalio im se „za ogromne napore koje čine u eksploataciji, proizvodnji i pomaganju razvoja Republike Srbije“. Sa nadom da „dolaze bolji dani“, Škundrić je poručio rudarima da im „građani ove zemlje duguju neuporedivo više nego što to mogu izraziti ove prigodne reči“. U međuvremenu, najavljeno je otvaranje jednog novog rudnika kod Raške. Novi rudnik se otvara uz površinski kop Suva ruda, sa kapacitetom od 500.000 tona rude godišnje, a očekuje se da će ostvariti prihod od 40 miliona dolara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure