Sarkozijeva ideja o organizovanju međunarodnog finansijskog samita počinje da privlači pažnju ne samo evropskih već i svetskih lidera
Specijalnoza „Vreme“ izPariza
EVROPA NA VISINI ZADATKA: Nikola Sarkozi
Ni Francuska nije ostala imuna na globalni finansijski potres. Nagađanja su u poslednjih nekoliko dana ustupila mesto panici koju sada šire i finansijski stručnjaci i političari. Kada su pre petnaestak dana američke gigantske banke počele da polažu oružje, francuski predsednik i predvodnik Evropske unije do kraja ove godine Nikola Sarkozi mudro se držao po strani u iščekivanju razvoja situacije. Francuzi su s nestrpljenjem iščekivali vesti iz Njujorka gde je prisustvovao Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Sarkozi je izabrao da se naciji obrati iz sportske hale u Tulonu. „Kriza je na pragu, ni Evropa neće biti pošteđena, pripremite se na vrlo težak period. Kupovna moć će veoma oslabiti, inflacija će rasti kao i nezaposlenost“, poručio je Sarkozi.
Prvi znaci krize u Francuskoj pokazali su se i sa ozbiljnom monetarnom intervencijom Pariza i Brisela povodom francusko-belgijske banke Dexia, koja je spasena sa šest milijardi evra. Nisu, međutim, zabrinuti samo berzanski mešetari. Jača nepoverenje „običnih smrtnika“ prema bankama kojima su poverili svu ušteđevinu. „Šta ako moja banka bankrotira?“, pitanje je na koje se traži odgovor u svim medijima, uključujući i internet. Sam državni vrh, od Jelisejske palate pa do Ministarstva finansija, poručuje da je francuski bankarski sistem veoma drugačiji od onog koji vlada u drugim evropskim zemljama, i da je zakonom zaštićena sva ušteđevina građana u visini do 70.000 evra, bilo da se radi o tekućim računima, oročenjima, akcijama ili obveznicama. Oni koji su likvidniji od ove sume novac drže daleko od Francuske i njenih poreskih službi.
SLAMARICA: No, svakodnevica u Francuskoj na ekonomskom planu je iz dana u dan sve teža. Još prošle godine i tokom predsedničke kampanje, tema broj jedan se odnosila na kupovnu moć koja je drastično oslabila u zemlji od uvođenja evropske, zajedničke valute. Silna obećanja ne samo da nisu ispunjena već je pod udarom ovog novog talasa finansijske krize sve teže dobiti i običan potrošački kredit, kojima se „krpi“ dobar deo prosečnih Francuza. Kada je reč o stambenim kreditima, u poslednjih nekoliko meseci za brojne građane to je postala samo misaona imenica. Naime, banke su vrlo oslabljene aktuelnom krizom i kamatne stope su već premašile šest odsto dok su ipak najviše pooštreni kriterijumi odobravanja kredita: mnogo veće učešće nego do sada, stopa zaduženosti je prepolovljena (sa 60 na maksimalno 30 odsto mesečnih prihoda), dok i najmanja nesigurnost oko budućnosti firme u kojoj radite može da vam uskrati toliko željeni kredit. Da li stoga treba prestati živeti po dosadašnjim kriterijumima i povući sav novac iz banke pa ga pohraniti u dobru staru slamaricu kao nekada, pitanje je koje sve češće postavljaju mnogi Francuzi.
Iako ni predsednik Sarkozi nije isključio mogućnost da neka francuska banka bankrotira, on je to više istakao kako bi se nametnuo kao čovek koji će spasti naciju ukoliko do toga dođe jer se odmah zatim založio da će država garantovati svaki evro koji je na računu francuskih banaka. Direktor francuske centralne banke Kristijan Noaje tvrdi da nema razloga za paniku jer su francuske banke solidne te da poseduju značajne sopstvene fondove koji im omogućavaju da prebrode krizu kao što je ova. Sarkozi i dalje ipak traži rešenje zajedno s liderima evropskih članica G8 kako bi konkretan plan za spas evropske ekonomije mogli da predstave tokom predstojećeg samita EU polovinom oktobra.
Prema najavama koje stižu iz Jelisejske palate, Evropa u svakom slučaju može da odigra odlučujuću ulogu u stabilizaciji globalnog finansijskog tržišta, dok Sarkozijeva ideja o organizovanju međunarodnog finansijskog samita počinje da privlači pažnju ne samo evropskih već i svetskih lidera. Ostaje samo nada da će se ova spasilačka ekspedicija svetskih lidera održati pre nego što bude prekasno, jer prema svim pokazateljima, mnogo toga visi o koncu. U Francuskoj je stopa nezaposlenosti ponovo počela da raste i nije bila viša u poslednjih deset godina: čak dva miliona ljudi je bez posla u Francuskoj a svakodnevno se u medijima provuče vest o otpuštanju novih radnika iz fabrika koje se zatvaraju i većinom sele u zemlje u razvoju gde je radna snaga mnogo jeftinija. Ipak, ovaj talas ekonomsko-finansijske krize koji je zapljusnuo svet sada primorava francuske čelnike da priznaju ono što su pokušavali da prikriju u poslednjih nekoliko meseci: državni deficit je sve veći, a ekonomski rast negativan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pored pomoćnika ministra u Ministarstvu kulture i medija, u Zagrebu uhapšeni i bivši dekan Geodetskog fakulteta, kao i bivši profesor na istom fakultetu
„Ako bi Rusi krenuli i probili linije fronta, ako bi postojao ukrajinski zahtev, što danas nije slučaj, legitimno bi trebalo sebi da postavimo pitanje (učešća zapadnih trupa u borbama)“, rekao je francuski predsednik
U Gruziji danima ne jenjavaju protesti protiv vlasti zbog planiranog zakona „o transparentnosti stranog uticaja“, koji kritičari naprosto nazivaju „ruskim zakonom“ koji zemlju udaljava od Evrope
Predsednik Evropskog odbora Bundestaga, političar Zelenih Anton Hofrajter, rekao je da bi zemlje koje ispunjavaju kriterijume iz Kopenhagena trebalo brzo da postanu članice Evropske unije, a Crna Gora već 2026. godine. Prema Srbiji, dakako, postoje rezerve
Policija u Njujorku uhapsila je tristotinak propalestinskih demonstranata koji su držali univerzitete pod blokadom. Bivši predsednik Donald Tramp opisao je hapšenja kao „prelepa“, a Džo Bajden ćuti dok se zaoštrava sukob koji bi mogao imati uticaja na ishod predsedničkih izbora u SAD
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!