img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Davanje lekcije

08. октобар 2008, 16:09 Živojin Dačić, Tibingen, Nemačka
Copied

"Salon ozbiljnih tema"; VREME 925

Skoro je sve dobro počelo: umetnički direktor ove najveće internacionalne priredbe likovne umetnosti u Srbiji, iskusan JE historičar umetnosti, kritičar i organizator značajnih umetničkih manifestacija: Bojana Pejić (Beograd, živi i radi u Berlinu) sa svojim saradnicima.

Isti utisak ostavlja i prezentacija mnogobrojnih učesnika (oko 100) iz Srbije i inostranstva sa težištem na mlađe generacije uz uspeli osvrt na značajne autore 60-ih – 70-ih godina iz tadašnje Jugoslavije.

U dobro opremljenom katalogu (nažalost, bez biografija umetnika) i iscrpnim tekstom o konceptu izložbe, Bojana Pejić jasno definiše svoj stav, kao i u intervjuu za vas nedeljnik kada kaže: „Ne vidim ovaj Salon kao platformu sa koje umetnici treba da daju drugima lekcije“, što međutim sama čini npr. sugestivnom izjavom o Srbiji kao državi „koja je bila odgovorna za ratne sukobe na prostorima bivše socijalističke Jugoslavije“, ili izborom 27-godišnje Ane Hofner (živi i radi u Berlinu i Beču), koja u svom radu nazvanom „Performans Gazimestan 08“ ide još dalje u radikalnom obračunu sa Srbijom.

Performans A. Hofner predstavlja čitanje teksta o Srbiji u kojoj je sve počelo govorom Slobodana Miloševića na Kosovu 1989. god. i dalje se nastavilo po čitavoj tadašnjoj Jugoslaviji optužujući Srbe za netoleranciju, rasizam, mržnju, ratove i zločine kao sto su genocid u Srebrenici, silovanje nesrpskih žena, masovno proterivanje kosovskih Albanaca, što nažalost niko i ne može verodostojno da ospori! Umetnica performerka (interesantno bi bilo da se zna čime se do sada bavila u svojim radovima) završava svoja izlaganja tvrdnjom da se u tom pogledu i do današnjih dana ništa nije promenilo u Srbiji, gde još uvek vlada nacionalizam, netolerancija, mržnja svega sto je drukčije (nacionalne manjine, druge vere, homoseksualnost itd.), što potvrđuje primerom srpskog vandalizma povodom protivpravnog proglašenja nezavisnosti otetog Kosova u februaru 2008, bez obzira na to što su pomenute ekscese osudili trezveni ljudi.

Uostalom, u čitavom „Performansu“ ni reči o „kontekstualnim“ zbivanjima, o nepravdama i zločinima koje su činili protivnici Srba.

Srbima,ako ne od početka konflikta onda bar posle uspešne NATO agresije 1999, posle čega su Kosovo-Albanci počinili i još uvek čine divljaštva nad preostalim Srbima, Romima i delimično drugim nealbancima, pa sve do poslednjih masovnih pogroma u martu 2004, čije su posledice verovatno poznate i umetnici A. Hofner i sličnima.

Ko dekontekstualizuje takve događaje i činjenice neprihvatljiv je diskutant, pa tako i Ana Hofner čiji „Performans Gazimestan 08“ predstavlja najdrskiju formu političke propagande, što nisu mogli da ublaže ni pojedinačni aplauzi ni takvi iz publike koji su iz lične koristi uvek i svuda pljeskali.

Veliki prostor i publicitet posvećen je i grupi umetnika „Most“, koja je dobila nagradu kritičara (kojoj pripada i Milica Tomić). Međutim, sudeći bar po imenima i najavljenim predavanjima, grupa „Most“ predstavlja delatnost stručnjaka koji se bave identifikacijom poginulih u ratu. Radi se o forenzičarima koji deluju na teritoriji (verovatno) samo sadašnje bosanske federacije, sto naravno može da izaziva opravdane sumnje u neke od namera grupe „Most“.

(Vidi programe i najavljena predavanja forenzičara u zvaničnom programu Oktobarskog salona.)

Umetnički direktor Bojana Pejić usuđuje se da postavi i pitanje „Da li je srpska sredina 2008. godine postala (konačno) dovoljno otvorena da takvu produkciju ozbiljno shvati i prihvati?“.

Moj je zaključak posle tolikog cinizma i arogantnog poučavanja iz večite pozicije „odabranog“ srpskog provincijalizma sa „bogatim“ iskustvom civilizovanijih sredina (Nemačka, Austrija).

Oktobarski salon, jedina priredba te vrste u Srbiji, koja se i pored opravdanih očekivanja organizatora jedva zapaža/registruje van granica svoje zemlje, ne bi smela da služi kao mesto političke propagande i delimično širenje laži, što može da izaziva i suvišne reakcije agresivnih ekstremista koji nasuprot sugeriranom utisku organizatora Oktobarskog salona 2008. sigurno ne čine većinu u izmaltretiranoj Srbiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure