img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tenis – Srbija do Šangaja

Visina i kako joj odoleti

19. novembar 2008, 16:01 Aleksandar Ćirić
Copied

Možda malo preuranjen, ali sjajan novogodišnji poklon ovdašnjim starim i novim ljubiteljima tenisa donose Jelena Janković, Nenad Zimonjić, Novak Đoković, Ana Ivanović... I drugi

BEZ ŠALE: Jelena Janković, broj 1

Povlačenje gotovo nedostižne Žistin Enen i „loša godina“ Rodžera Federera uneli su u svetski tenis mnogo adrenalina i doveli – mada više u ženskoj no u muškoj konkurenciji – do neizvesnosti koja je gotovo od svakog većeg turnira mogla da napravi prelomnu tačku. I to više u očekivanjima publike nego u karijerama vrhunskih teniskih profesionalaca, mada se odavno nije dogodilo da neko u jednoj sezoni uznapreduje sa pedesetog na deveto mesto ATP liste, što je uspeo dvadesetogodišnji Argentinac Huan Martin del Potro.

Zanimljiva slika: na završnom turniru velikih osam za dame u Dohi nastupile su četiri Ruskinje, dve Amerikanke – sestre Vilijams, te Jelena Janković i Ana Ivanović. To je, otprilike, stanje stvari koje se može videti i na listi prvih deset – pet Ruskinja, dve Amerikanke, Jelena i Ana, i Poljakinja Agnješka Radvanska; isto je i na WTA listi prvih 100 teniserki: na svaku igračicu dolaze bar dve-tri Ruskinje. Bizarna slika: na veb-sajtovima koji žive od svetske popularnosti tenisa uz Jelenu Janković i Anu Ivanović često je zalepljena sličica bivše jugoslovenske trobojke, ruska ili hrvatska trobojka sa šahovnicom. Lični podaci su, za utehu, tačni. A veb-masteri će do naredne sezone valjda naučiti da razlikuju trobojke, makar zato što je Srbija u tenisu postala više nego prepoznatljiva, svetska sila.

SUDAR S USPEHOM: Kroz najvidljiviju krizu igre protekle sezone prošla je Ana Ivanović, koja ovu godinu završava kao peta na listi najboljih teniserki sveta. Kratko je bila najbolja i, čini se, kao da nekako nije izdržala taj teret koji, da se ne zaboravi, uključuje – ili, tačnije, u globalnom sportu odavno već podrazumeva – i izbore za mis ovog ili onog, obaveze Unicefovog ambasadora dobre volje, javni osmeh i ljubaznost u svakom trenutku. Prošle nedelje je kao ambasadorka, i lično, pomogla i podržala akciju „Škola bez nasilja“.

Jelena Janković godinu završava kao prva na WTA listi, što je ozbiljna istorijska činjenica i za nju i za srpski tenis. Ona je svoju krizu igre prošla nešto ranije i – ako je suditi sa strane, samo kao gledalac – napravila je bar jedan važan korak napred. Njegovu veličinu moguće je meriti čak i prostim upoređivanjem jačine i širine Jeleninog ramenog pojasa s početka i kraja ovogodišnje sezone, a nešto komplikovanije utiskom nove čvrstine i stabilnosti koju pokazuje u igri. Nema sumnje da je to posledica angažovanja trenera, na šta bi zli jezici verovatno dodali „a da se o Jeleni ne brine samo kozmetičarka“. Teniski savez Srbije „častio“ ju je prijemom u Hajatu, a usput se prošetala i modnom pistom, kao manekenka.

Nešto nalik krizi prolazio je i Novak Đoković, a njenoj „veličini“ srdačno su doprinosile i ovdašnje čaršijske priče, uglavnom konstruisane na činjenici da se u njegovoj loži najuža porodica ove sezone viđala mnogo ređe no ranije. U Vimbldonu ga je sa 3:0 u drugom kolu „očistio“ Marat Safin koji je, po sopstvenom priznanju, morao da menja povratnu za kartu s odloženim datumom – jer nije očekivao da će pobediti Đokovića. Uobičajeno medijsko slavlje zbog Novakove pobede u Šangaju – gde je prošle godine izgubio sva tri meča kvalifikacija, bez ijednog dobijenog seta – nije moglo a da ne popusti „žal“ što ga je taj trijumf doveo na samo deset poena od Rodžera Federera, umesto da ovaj Đokoviću „gleda u leđa“. Kao i na početku sezone, Novak Đoković je u izjavama bio džentlmen: Federer je daleko od toga da bude otpisan, a „lekciju sam naučio – nije dobro kada se igra pod opterećenjem plasmana na svetskoj listi“. Ako je suditi po njegovoj dosadašnjoj karijeri, Đoković je naučio još nešto: gledajući „u leđa“ ispred sebe, rizikuje da ga iznenade oni iza njegovih „leđa“. Marej, Conga, Simon, Del Potro, Davidenko… Ili Endi Rodik, kog ovde treba pomenuti samo zbog neuobičajene, javno izrečene i nesportske sumnje da Novak Đoković simulira povrede; na kraju tog meča Novak nije odbio da primi čestitke od poraženog, tj. Rodika.

ČETVORICA NAJBOLJIH: Nenad Zimonjić

PRVI PA PRVI: Srbija iz ove teniske godine izlazi s dvoje takmičara na prvom mestu top-lista. Uz Jelenu Janković, to je i Nenad Zimonjić, prvi na listi najboljih svetskih dubl-igrača. Dubl se od singla razlikuje kao da je reč o dva sporta, mada se o popularnosti igre parova ne bi smelo suditi po tome koliko je vidimo na tv-ekranima, čak ni po tome koliko „živih“ gledalaca privlači na terene. Nenad Zimonjić je u paru s „našim“ Kanađaninom Danijelom Nestoro(viće)m u Šangaju s trona smakao američke blizance Boba i Majka Brajana. Sticajem okolnosti – Nestor je u ovoj sezoni imao više mečeva pa je, uz isti broj bodova kao i Zimonjić (5320) – Nenad u ovom trenutku najbolji na listi svetskih dubl igrača. Što se blizanaca tiče, oni sa po 5225 poena dele treće mesto – jer ne menjaju partnera. „Ovo mi je najbolja sezona u karijeri“, izjavio je Zimonjić. „Osvojio sam Vimbldon, bio finalista Rolan Garosa, osvojio završni turnir prvi put, a Nestor je odbranio trofej.“

Novak Đoković je sezonu počeo pobedom na Australijen openu u Melburnu, potom na turnirima u Indijan Velsu i Rimu; na turnirima u Kvins klubu, Sinsinatiju i Bangkoku nije imao tu sreću. Sezonu je na najbolji način okončao u Šangaju. „Iskreno verujem da imam kvalitet da se domognem čelne pozicije tokom naredne sezone ili godina koje slede“, kaže. „Moj cilj u tenisu je uvek bio da postanem broj jedan i to je motiv koji me uvek tera da idem napred.“ Ipak…: „Ukoliko previše pažnje posvećujem renkingu, bodovima i kalkulacijama, ne mogu da idem pravim putem… Nije dobro kada se igra pod opterećenjem plasmana na svetskoj listi.“ Kao ni pod nekim drugim, slobodno je dodati. Opet Novak: „Izgleda da su Srbi naviknuti na prvo mesto, zato ću i ja izgleda morati da požurim da uskoro stignem tamo. Činjenica da nemamo dobre uslove za rad i treninge daje nam veliku motivaciju da uspemo.“

Ne zna se gde to „nemamo“ uslove za rad – u Monte Karlu, na Majamiju ili nekom trećem mestu – ali valjalo bi da sami ukinemo priču o NATO bombardovanju koje je ključno doprinelo napretku ili radioaktivnom „sjaju“ srpskog tenisa i, još grđe, da je svetski srpski teniski bum krenuo iz praznih plivačkih bazena. To više nije ni pitanje, ni odgovor. Bolje je kazao Nikolaj Davidenko: „Da biste pobedili Đokovića, morate da igrate savršeno, veoma brzo i bez grešaka. Mislio sam da ću to moći da ostvarim, jer obično igram brzo i imam dobru kontrolu.“ I tačka, bez osvrta na teške ili bilo kakve uslove.

Ana Ivanović

Rođena 6. novembra 1987. u Beogradu. Ove godine gubila je od Jelene Janković, Vere Zvonareve, Venus Vilijams, Dominike Čibulkove, Ženg Ži, Nađe Petrove, Džulije Koen, Tamire Pašek… Šareno. A pobeđivala je Sibil Bamer, Flaviju Panetu, Agnješku Radvansku, Veru Zvonarevu, Marion Bartoli, Petru Kvitovu, Elizu Korne, Veru Duševinu, Rosanu de los Rios i – još šareniji spisak. U prethodne dve godine pokazala je da ima snage za opstanak i napredak. Ne znamo koliko je opterećuje Melburn, prvi novogodišnji turnir, gde je i domaća i vole je i – pobeđuje.


Viktor Troicki

Vikipedija kaže da je potomak ruskih izbeglica iz 1917. Pa da je prvi turnir dobio 2004. u Beogradu, kao i prvi čelindž početkom naredne godine. Oktobra 2006. u Tokiju jedva je izgubio od Rodžera Federera (7–6, 7–6). Na prvom gren slemu, Australijen openu 2008, opet je u prvom kolu jedva izgubio od tadašnjeg drugog reketa sveta Rafaela Nadala (7–6, 7–5, 6–1). Marta ove godine u Majamiju sudario se s Endijem Rodikom, i opet jedva izgubio (5-7, 6-2, 6-4).


Janko Tipsarević

„Ja da sam neki teniser il’ bih odustao il’ bih se ubio da mi Janko uđe u moju polovinu žreba“, kaže jedan od vodećih poznavalaca vrhunskih igrača. „Ko prođe Janka na pet setova, sigurno gubi u sledećem kolu.“

Najveća mu je vrlina gotovo neopisiva izdržljivost. Mana? Kad psuje, ne vidi gde je mikrofon. Rođen je 22. juna 1984. u Beogradu. Ove godine gubio je od Felisijana Lopeza, Endija Mareja, Viktora Troickog, Pola Anrija Matjea, Sema Varburga, Karlosa Moje, Rodžera Federera, Novaka Đokovića… I raznih drugih. Pobeđivao je Tijerija Askjonea, Endija Rodika, Dmitrija Tursunova, Džejmsa Bleka, Fernanda Verdaska, Mihaila Južnog… Veliki deo mečeva je gubio i dobijao u taj brejkovima, u petom setu, mučno i za gledanje a ne da ste Federer – u trećem kolu Autralijen opena: 7-6 (7-5), 6-7 (1-7), 7-5, 1-6, 8-10.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure