img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Evropa

08. април 2009, 16:50 Aleksandar Ćirić
Copied

Gledano s visine, Evropa je tek privezak, poluostrvce na zapadnom kraju Azije.

U najstarijoj evropskoj, dakle grčkoj mitologiji, Evropa je jedna od tri hiljade nimfi poznatih i pod opštim nazivom Okeanide jer su kćeri Okeana i Tetide. U kasnijem mitu, Evropa je feničanska – azijska – princeza koju je Zevs pretvoren u bika zaveo i odneo na Krit, gde je rodila Minosa, Radamanta i Sarpedona, vladare koji su zbog svoje pravičnosti u Podzemlju sudili senima pokojnika.

Za Homera je Evropa mitska kraljica Krita, a kao naziv teritorije – najpre za kontinentalnu Grčku, potom i za krajeve severno od nje, Evropa se pojavljuje tek oko 500. godine pre n.e. Svet je u to vreme bio podeljen na Evropu – na sever i zapad do mitske Hiperboreje, zemlje srećnih naroda iz kojih stiže ćilibar, i Kalajnih ostrva (današnja Velika Britanija i Irska), a osim nje, tu oko Mediterana nalaze se još Libija – današnja severna Afrika, i Azija – najvećim delom današnja Turska i Bliski istok. Središte sveta bilo je, kao što mu ime kaže, Sredozemno more oko kog ljudi žive, kako je zapazio Platon, „kao žabe oko bare“.

Pridevi „evropski“ ili „zapadnoevropski“ koriste se danas gotovo kao sinonimi za politička uređenja zasnovana na principima demokratije kao podele zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, jednakosti građana i univerzalnosti zakona, i kulture zasnovane na individualnim vrednostima i inicijativi. Koreni takvih političkih sistema traže se i nalaze u tradiciji stare Grčke, nasuprot „azijskoj“ tradiciji samovlašća i despotije. Kako god bilo i koliko god stvarna bila, ta razlika je tokom istorije uticala na formiranje onog što danas nazivamo Evropom, a njeni sukobi i nerazumevanje s Azijom i danas traju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure