img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

VREME NAUKE

Tri

25. jun 2009, 20:02 S. B
Copied

„Nauka nije samo nešto što opisuje i objašnjava prirodu; ona je deo međuigre između prirode i nas; nauka opisuje prirodu onako kako je ona izložena našem metodu ispitivanja“, napisao je pre tačno pedeset godina slavni nemački fizičar i filozof Verner Hajzeberg (1901–1976), dobitnik Nobelove nagrade, jedan od rodonačelnika kvantne mehanike i nesuđeni tvoracnacističke nuklearne bombe, sa dubokim pravom razdvajajući svet, naše matematičko poimanje i nauku na tri celine. Sasvim slučajno, trojka je jedini ceo broj koji se nalazi između Ojlerovog broja (e), koji najbolje simbolizuje matematički univerzum i Ludolfovog broja (π), koji u bezbroj procesa karakteriše onaj realni. Preterano je reći da trojka karakteriše celu ljudsku misao, ali gotovo da nema oblasti u kojima stvari i pojave nisu izdeljeni na tri celine – počev od matrijarhalne velike boginje koja se javljala u tri moda – majci, ženi i kćerci, preko Platonove podele da tri dela duše, pa kroz čitav splet filozofskih, religioznih i naučnih podela, sve do hrišćanske dogme trojstva Oca, Sina i Svetog duha. Oslonjena na ovaj bogoslovski predložak trojka kod nekih naroda (poput Srba) ima težinu simbola nacionalnog identiteta. Sa druge strane, moderna se društva jako simbolički oslanjaju na tri tekovine Francuske revolucije (sloboda, jednakost, bratstvo). Kao što je živi svet podeljen na tri kraljevstva – arhee, bakterije i eukariote – a zvezde na eliptične, spiralne i iregularne, tako i naučni zakoni često idu u trojkama, od Njutnovih mehaničkih, pa od Asimljoveih zakona robotike. Ima, zapravo, nešto u samom poimanju brojanja što vezujemo za trojku. Deca u svojim igrama neprekidno broje do tri, a uvek kad hoćete da (umetnički) zamislite kako neka osoba, pre nego što počne da ubija, odbrojava radi upozorenja, ona će to raditi do tri. U pravopisu sa istom ekonomijom koristimo samo tri tačke da označimo mnoštvo koje sledi. Ne ulazeći u to kako prostor poimamo u tri euklidske dimenzije, tri tačke su u geometriji dovoljne da opišemo krug ili ravan, dok sa dve ne možemo da napustimo liniju. Sama arapska cifra tri u svom liku prilično je sačuvala tri horizontalne crte koje su korišćene u drevnoj Indiji. Kasnije je Starim Rimljanima navodno bilo dosadno da kod pisanja četvorke nastave sa svojim vetikalnim crtama, pa je trojka ostala poslednja brojka koja se zapisuje sa onoliko crta koliko vredi. No, trojstvo, naravno, ne podrazumeva jedinstvo samo po sebi. Među hiljadama sličnih sujeverica ispletenih oko trojke, urbani običaj da trojica ne smeju istovremeno zapaliti cigaretu navodno je potekao još iz Prvog svetskog rata. Prvog koji pali cigaretu neprijatelji su mogli da primete, na drugog ciljaju, a trećeg da ubiju. Jer, kad obrojimo, treći uvek strada, kao treći u ljubavnom trouglu ili kao treće doba. Treći stalež. Treći svet.

VREME NAUKEu broju 3 donosi

DREVNI SISARI
Kuda su otišli mamuti?
Piše: Slobodan Bubnjević
Poslednji mamuti umrli su oko 300.godine nove ere na ostrvu Vrangel,
izolovanom svetu na krajnjem severu, negde na četvrtini puta između Sibira i Aljaske

Mamut iz Viminacijuma
Odlično očuvani skelet ženke južnog mamuta star milion godina, koji je otkriven prošlog meseca u Viminacijumu, polako se iz televizijskih vesti, estradnih magazina i
šou-programa vraća u svet nauke

Velika istrebljenja
Tokom poslednjih 570 miliona godina, otkako se život javlja u složenijim formama, desilo se pet velikih istrebljenja

NAVIGACIJA
U svemiru, na preseku zamišljenih sfera
Piše: Marija Vidić
GPS, koji je potpuno operativan od 1995, sledeće godine bi mogao da se suoči sa velikim problemima jer se očekuju brojne havarije i prekidi u komunikaciji

IZ LABORATORIJE POBEDNIKA
Zašto paun ima šareni rep?
Piše: Mirko Đorđević, pobednik međunarodnog takmičenja Famelab u Velikoj Britaniji

JEDNA KARIJERA
Superbrzi pogled u mikrosvet
Dr Antun Balaž, Laboratorija za primenu računara u nauci (SCL), Institut za fiziku, Beograd

FUTUROLOGIJA
Struja na kilo
Zamislite da kupujete namirnice u samousluzi i da ni na jednoj od njih ne stoji cena.I tako ih kupujete svaki dan i tek na kraju meseca stigne vam račun poštom

INTERVAL
Dva važna gosta, IBM i Institut za fiziku, Nauka za zatvorenike, Sezampro za decu, Internet 2013. godine


ISPRAVKA

U tekstu „Јedna karijera: Superbrzi pogled na mikrosvet“, navodi se da dr Antun Balaž iz Laboratorije za primenu računara u nauci (SCL) Insttuta za fiziku, „kao vanredni profesor predaje na Fizičkom fakultetu u okviru više kurseva na starijim godinama studija“. Doktor Balaž trenutno nije angažovan na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, iako je ranije učestvovao u nastavi u okviru nekoliko predmeta sa četvrte godine studija. Pored stalne pozicije naučnog saradnika u SCL, u toku je njegov izbor u zvanje profesora na Departmanu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.


PDF

Preuzmite PDF fajl Vreme nauke br.3

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure